Zyra e Kryeministrit

Premijer za The Guardian: U interesu je Ruske Federacije da ima nova ratišta

11 marta, 2022

Rusija može izvršiti pritisak na Srbiju da podriva zapadni Balkan, upozoravaju lideri.

Kosovo i Bosna i Hercegovina pozivaju zapadne lidere da se „aktivnije i energičnije angažuju“ u region.

Petak, 11 mart 2022

Rusija će verovatno proširiti svoju konfrontaciju sa Zapadom tako što će naterati Srbiju da podriva nezavisnost Kosova i drugih država Zapadnog Balkana, upozorili su regionalni lideri u intervjuima za Guardian.
Oni su takođe pozvali EU i NATO da ubrzaju pristup aplikacijama za članstvo balkanskih zemalja i ojačaju odbranu od ruskog uplitanja.

Premijer Kosova Albin Kurti upozorio je da je „u interesu Ruske Federacije da ima nova ratišta, jer ne žele da se vrate u mir“.

Predsednica zemlje Vjosa Osmani predvidela je da će „Rusija destabilizacijom Zapadnog Balkana tražiti da destabilizuje celu Evropu” i poručila da Moskva koristi Srbiju da ugrozi demokratske vrednosti.

Šefik Džaferović, bošnjački (musliman bošnjak) član tročlanog Predsedništva Bosne i Hercegovine, upozorio je da je njegova zemlja posebno ranjiva na uplitanje Rusije jer Milorad Dodik, srpski član Predsedništva koji ima bliske veze sa Kremlinom, preti da će povući učešće bosanskih Srba u nacionalnoj vojsci, pravosuđu i poreskom sistemu – zapravo kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat 1995. Godine.
Dodik pokušava da iskoristi činjenicu da je pažnja Zapada usmerena na Ukrajinu“, rekao je Džaferović za Guardian. „U svom ponašanju ga ohrabruje Rusija, koja uvek želi da pokaže da može da destabilizuje meku osnovu EU i NATO. „Zapadne vlade to treba da shvate mnogo ozbiljnije i da se aktivnije i energičnije angažuju u Bosni i širom regiona”.
„Ovo su mračni dani za Evropu i svet. Svedoci smo nečeg strašnog. „Sličan užas smo videli i ovde u Bosni i Hercegovini 1990-ih godina“, rekao je Džaferović.

Osmani je rekla da se pokazalo da pacifikacija autokrata poput Vladimira Putina i predsednika Vučića ne funkcioniše u Ukrajini. „Rusija će verovatno koristiti ili Baltik ili Zapadni Balkan – ili oboje – za eskalaciju tenzija i eskalaciju krize na međunarodnom planu“, upozorila je ona.

Kurti je rekao: „Bojim se da što duže traje rat u Ukrajini, veće su šanse da se proširi na Zapadni Balkan. „A to je zato što je u interesu Ruske Federacije da ima nova ratišta”.
„Putin i dalje smatra intervenciju NATO-a na Kosovu najvažnijim međunarodnim događajem u poslednje vreme“, rekao je Kurti. „On želi da država Kosovo propadne kako bi pokazao da je uspeh NATO-a bio privremen, kao u Iraku i Avganistanu”.

Njihove izjave usledile su nakon što je nemačka ministarka spoljnih poslova Annalena Baerbock započela turneju po Zapadnom Balkanu, uključujući Kosovo i Srbiju, rekavši da je odlučna da pošalje poruku da Evropa neće dozvoliti da region padne pod ruskom uticaju.
Albanija, severna Makedonija i Crna Gora, koje su već članice NATO-a, udvostručile su svoje pozive da ostvare ozbiljan napredak u vezi sa zaustavljenim aplikacijama za članstvo u EU.
Kosovo takođe aplicira za članstvo u Savetu Evrope – iz kojeg istupa Rusija. Osmani je rekla: „Sve što vidimo u Ukrajini budi sećanja na visoku cenu koju smo morali da platimo da bismo ostvarili našu slobodu. „Dakle, možda smo mala zemlja, ali se nadamo da imamo veliki glas da kažemo da nema previsoke cene za odbranu demokratije.

Kurti i Osmani, članovi različitih partija, ali partneri u vladi, suočavaju se sa posebnom preprekom, s obzirom da pet zemlje EU-a još uvek nisu priznale Kosovo.
Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008. godine, skoro deceniju nakon krvavog oslobodilačkog rata u kojem su vazdušne snage NATO-a bombardovale Beograd dok se alijansa približavala direktnoj konfrontaciji sa Rusijom – nešto što nije bila spremna da uradi u Ukrajini.

Srbija, i sama aspirant za članstvo u EU, sprovodi delikatan čin balansiranja između svojih evropskih težnji i bliskih kulturnih i političkih veza sa Rusijom. Na početku ovog meseca, hiljade ljudi mahalo je ruskim zastavama i slikama Putina na promoskovskim demonstracijama nakon invazije na Ukrajinu.
Vučić je stalno isticao da je zemlja na poslednjem ključnom glasanju u Generalnoj skupštini UN-a glasala protiv Rusije, umesto da ju je podržala.

Osmani je naglasila: „Beograd je jedina zemlja u Evropi sa pro-Putinskim protestima, gde političari kažu da podržavaju agresiju. Oni su jedina zemlja u Evropi koja sebe nije uskladila sa sankcijama EU-a. Upravo suprotno – povećali su broj letova iz Beograda za Rusiju.

Kurti je rekao: „Neutralnost je naginjanje agresoru. To je najsramotnija stvar koju možete da uradite. „Ne možete biti neutralni između vatre i vatrogasca”.

Last modified: 11 августа, 2022

Comments are closed.

×