Zyra e Kryeministrit

Premijer Thaçi: Nezavisnost je stvorila nove horizonte razvoja za narod Kosova

10 jula, 2010

Govor premijera Republike Kosovo g. Hashim Thacija na Hrvatskom Samitu  2010 Jugo-istočna Evropa u obračunu sa Globalnim izazovima. obračun s globalnih izazova

Dubrovnik, 9-10 jula 2010
 

Poštovana gđa. Kosor. Premijerka Hrvatska;

Cenjeni ministri, ambasadori;

Dame i gospodo;

Najpmi dozvolite  da izrazim svoju zahvalnost i zahvalnost države Kosova organizatoru ovog tradicionalnog samita  visokog nivoa , i na prilici da se adresiraju razne teme od zajedničkog interesa.

Još od početka želim istaknuti da,i pored napretka koji je do sada izvrçen u jugoistočnoj Europi i dalje se suoëava sa mnogim izazovima.
 

Isto se može reći i za druge kontinente našeg globusa, zbog činjenice da izazovi s kojima se suočavamo  su globalne prirode.

U tom kontekstu, ne može se a da se ne spomene jedan od najvećih izazova globalne prirode – ekonomska financijska- krize ili kako se pozivamo na nju:  \“velika depresija\“.

Dok se svi ulažu napore za prevladavanje privredne  krize, gorke posledice ove krize već su okusile najjače ekonomske  države u svietu.

Naravno, to nema lakog rešenja za tako složene probleme. Međutim, bez obzira na to rješenje, to se može postići samo u saradnji i sa zajedničkim konsenzuom.
 

Kosovo je spremno odigrati svoju konstruktivnu ulogu i već je napravilo svoju jasnu orijentaciju za saradnju sa svim zemljama regionai šire, kako bi se ubrzale integracije u Sjeverno-atlantske strukture.

U tu svrhu radimo s našim punim kapacitetima kako bit aj put bio mnogo kraći,  i da  nova država Kosovo preuzme odgovornosti i  mogućnosti koje joj pripadaju, kao rezultat ovog procesa integracije.

Sa proglašenjem nezavisnosti 17. februara 2008, Kosovo je potvrdila svoju predanost kao faktor stabilnosti u regionu. Nezavisnost je stvorila novi horizont  razvoja za narod Kosova.

Dve godine u istoriji postojanja države je vrlo malo. No, u ovom razdoblju smo imali napredak u oblasti međunarodne saradnje i učestvovanja. Republika Kosovo je sada punopravni član Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Takođe smo na dobrom putu prema članstvu u drugim institucijama ekonomskog i razvojnog karaktera.

U ekonomskoj oblasti je Kosovo već stavilo zdrave temelje jedne otvorene privrede na temelju slobodnog tržišnog natecanja. Ovo vidimo kao priliku i vrednost za našu dugoročnu europsku perspektivu. Svi zakoni Kosova su u potpunosti u skladu s direktivama Europske Unije.

Svjetska privreda u predhodnom periodu se suočila sa krizom koja je pogodila financijski sektor i kao posledicu i  druge oblasti ekonomije raznih zemalja. Ovu krizu  nisu izbegle čak ni najrazvijenije dr]ave, i sa dugom državotvorniom istorijom.

Kosovo se ni u u tom periodu nije pokolebalo.Ni jedna banka ili preduzeëe nije palo  pod stečaj. Mi smo pokazali dobre performanse i fiskalnu i makroekonomsku stabilnost.

Rast BDP-a u 2008 bio je 5,4% i 4,4% u 2009. U narednim godinama očekuje se da taj rast budei još veći, oko 6%.

To je dokaz ekonomske i političke stabilnosti u novoj državi na svijetu.

Kosovo je zemlja sa sistemom  niskih poreskih taksi,  čak i među najnižima u regionu. Ima stabilan bankarski sistem,  i prisutnost stranog kapitala u ovom sektoru.

I pored nekih socijalnih problema i nezaposlenosti, i opçta i  makroekonomska stabilnost, posebno, pružaju  povoljne preduslove  za snažan nastavak strukturnih reformi i privlačenje stranih investicija.

Ovih dana smo pri zavrsavanju  programa   sa Međunarodnim monetarnim fondm, koji osim što će pružiti financijsku pomoč Kosovu, još jednom će  ponovo potvrditi neospornu ekonomiku  stabilnost i stabilnost opšte politike u zemlji.

U tom kontekstu, i dalje nastavljamo sa procesom privatizacije preduzeća u društvenom vlasništvu , i započeli smo sa projektima koji uključuju privatna ulaganja i u strateškim poduzećima u području javnih usluga.

Ovih dana smo u procsu zaključivanja koncesioniranja  Medjunarodnog aerodroma u  Prištini zajedno sa Francuskim i turskim konzorcijumom  Limak i Aerodrom de Lyon

U energetskom sektoru smo već završili pripreme za otvaranje procesa privatizacije snabdevanja i distribucije. To je vrlo važan proces za stabilizaciju energetskog sektora na Kosovu.

Mi smo u završnoj fazi za objavljivanje najvećeg projekta u zemlji, onog za izgradnju nove termoelektrane, koja će u početku proizvoditi 600 MGE s realnim mogućnostima  za porast u tom sektoru u kasnijim periodima. Takođe smo otvorii izražavanje interesa za devet novih hidrocentrala  i očekuje se da proces uskoro bude zatvoren.

U sektoru transporta i telekomunikacija smo počeli izgradnju autoputa koji će povezati Kosovo s Albanijom i Srbijom, kao delom europskih i regionalnih koridora. Ovaj projekt se očekuje da će biti završen u sledeče tri godine i biče snažan podstrek za  ekonomski razvoj zemlje, i bolje veze sa privredom regiona, i šire. Ekonomski učinci ovog projekta će biti za oko 2 do 3% porasta  BDP-a u zemlji. Vi iz Hrvatske verujem, najbolje možete potvrditi to sa vašim projektom na autoputu Zagreb – Split.

Tesno  sarađujemo sa Vladom u Albaniji radi  završetka modela preuzimanja za koriščenje  morske luke Šenđin, na Jadranskom moru, što će omogućiti učinkovitiji prevoz robe i ljudi, povezujuči Kosovo s drugim zemljama u svetu kroz pomorske puteve.

U oblsti telekomunikacija smo u procesu privatizacije najvećih javnih poduzeća, pošta i telekomunikacije na Kosovu. Očekuje se da ta transakcijea bude zatvorena na kraju ove godine.

U nastavku mi dozvolite da naglasim ostale razvojne potencijale Kosova, koji se temelje na prirodnim resursima i ruama, što imamo mlado stanovništvo i spremno za  tržište rada.

Svi ti potenciali i projekti su veoma važni za razvoj zemlje i atraktivni za velika inostrana ulaganja. Dopustite mi da još jednom iskoristiti ovu priliku i uputim pozim svim potencijalnim investitorima da sudeluju na tim projektima. Proces je otvoren za sve, a bit će propračen sa potpunom transparentnošču.

U zaključku, dopustite mi da naglasim  da Kosovo uskoro očekuje mišljenje od Međunarodnog suda pravde zbog suverene odluke  za proglašenje nezavisnosti. Vjerujem da će to mišljenje potvrditi i pojasniti legitimno pravo naroda Kosova da bude slobodan i nezavisan, nakon svega što se dogodilo.

Nakon toga mišljenja, Kosovo očekuju nova međunarodna priznanja. Želeli bi da i Srbija napokon pokaže svoje ubeđenje  o novoj realnosti  i da započnemo potrebnu saradnju kao dvi susedne zemlje. Taj put će služiti miru, prosperiteti i sigurnoj budućnosti naše dvije zemlje.

Na kraju, želim još jednom naglasiti da se problemi globalne prirode, mogu prevladati pružajući globalni pristup i međusobnu saradnju.

Hvala na pažnji!!

Last modified: 5 децембра, 2022

Comments are closed.