Priština, 14. jul 2022.
Premijer Republike Kosovo Albin Kurti učestvovao je na prijemu koji je organizovala francuska ambasada povodom 14. jula – Nacionalnog praznika Francuske.
Premijer Kurti je u svom govoru izrazio zadovoljstvo što je deo proslave dva velika događaja u modernoj francuskoj istoriji, pada Bastilje i ujedinjenja francuskog naroda.
Veliki deo onoga što uzimamo zdravo za gotovo u današnjem političkom rečniku — diskurs ljudskih i građanskih prava, republikanizam, narodni suverenitet, država-nacija, podela političkog spektra na desnicu i levicu, direktno je nasleđe Francuske revolucije, rekao je premijer.
On je istakao da su mnogi albanski umetnici i istraživači inspirisani francuskom kulturom, kao što su: pisac i intelektualac Faik Konica, pisac Ismail Kadare, gitarista Ehat Musa i profesor filozofije Muhamedin Kullashi.
Premijer Kurti je izrazio zadovoljstvo što na političkom nivou Republika Kosovo i Republika Francuska uživaju odlične bilateralne odnose.
Francuska je bila jedna od prvih zemalja koja je priznala državljanstvo i nezavisnost Kosova, rekao je on i dodao da smo od tada nastavili da negujemo naše dragoceno prijateljstvo, čak i postali ogranak i Međunarodne organizacije i Parlamentarne skupštine Frankofonije.
Moja vlada visoko ceni naše bilateralne odnose i odlučna je da ih još više unapređuje u budućnosti, rekao je premijer Kurti.
Kompletan govor premijera Albin Kurti:
Vaša Ekselencijo Madam Marie-Christine Butel, ambasadorka Francuske u Republici Kosovo,
Dragi gosti,
Članovi Skupštine i Vlade,
Verske vođe,
Dame i gospodo,
Zadovoljstvo mi je što sam danas sa vama u obeležavanju la Fête nationale française, proslave dva glavna događaja u modernoj francuskoj istoriji – upravo, oluja Bastilje (14. jul 1789) i ujedinjenje francuskog naroda (14. jul 1790 , Fête de la Fédération).
Merci de me recevoir! (Hvala što ste me pozvali – u slučaju da vas moj netačan izgovor zbuni).
Kao jedna od dvostrukih revolucija (druga je američka) koja nam je dala političku modernost, Francuska revolucija se ističe po radikalnom prelomu koji je donela do samorazumevanja savremenog sveta. Neko može se biti za ili protiv, ali se to ne može ignorisati. Zaista, iako su se pobunili protiv britanske monarhije 13 godina ranije, samo nakon Francuske revolucije američki revolucionari su počeli da cene radikalnost svog dela. U entuzijastičnom saosećanju koje je Francuska revolucija izazvala kod gledalaca širom sveta, Imanuel Kant je video znak „moralne predispozicije u ljudskoj rasi“ – onu koja je, kako je tvrdio, nagovestila napredak naše vrste ka boljem.
Pre 233 godine, misao i akcija ušli su u neviđeno takmičenje do tada. Činjenica i pravo su se suprotstavljali da nikada ne vladaju jedno nad drugim.
Dva mentalna vremena revolucije, koja su se već desila u velikim umovima, Montesquieu i Rousseau, pružila bi nam upečatljive detalje o mogućnostima demokratije i svojstvima Republike.
Dan Bastilje je ujedno i eksplozija deklaracije za slobodu po svaku cenu, pad zatvora Bastilje, ali i narodna deklaracija, anonimna masa koja se diže za slobodu. Republika će dakle biti trajan odnos između slobode i naroda. Demokratija mora i biće proširena do granice Republike. Evo još jedan dovoljan razlog za jedan drugi 14. jul, onaj Federacije godinu dana kasnije.
Stoga vam, gospođo ambasadorka, čestitam nacionalni dan pada Bastilje i Federacije francuske nacije.
Dame i gospodo,
Veliki deo onoga što uzimamo zdravo za gotovo u današnjem političkom rečniku — diskurs ljudskih i građanskih prava, republikanizam, narodni suverenitet, nacija-država, podela političkog spektra na desnicu i levicu — direktno je nasleđe Francuske revolucije „Pravo da imate prava“ onih koji su tradicionalno bili isključeni iz političkog učešća dobilo je svoju prvu doktrinarnu artikulaciju u kontekstu velikih političkih debata francuske revolucionarne ere. Kao što je opat Sieyès (Emmanuel Joseph Sieyès) rekao u svojoj čuvenoj brošuri: „Šta je treći stalež? Sve. Šta je on bio do sada u političkom poretku? Ništa. Šta on traži? Da postane nešto.”
Nešto od francuskog genija je prvi put prodrlo u albansku kulturu preko jednog od naših najznačajnijih savremenih pisaca i intelektualaca, Faik Konica. Kao frankofil bez izvinjenja, bio je pod velikim uticajem francuskog jezika i kulture. Prema Konicinom istraživaču, Luan Starova, „estetska formacija u francuskom jeziku, usvajanje i asimilacija inherentnih karakteristika galskog duha, volterovski osećaj za ironiju i sarkazam i kritiku kao jedini kriterijum za postizanje istine kartezijanskog duha“, bili su neki od najznačajnijih činilaca koji su oblikovali senzibilitet našeg pisca.
Poštovani učesnici,
Svesni smo da je nivo političkog i društvenog izraza najmoćniji i najzastupljeniji bio Renesansa, koja je trajala skoro 80 godina i više. A većina naše renesanse je odlično govorila francuski. Naučili su francuski od Voltera i Dideroa.
Najviši deo francuskog moralnog i političkog, naučnog i književnog znanja učinio je naše političke pretke upućenijima, olakšavajući vreme koje dolazi. Bez njih, naše sudbine bi pale u slepilo. Bez svetla, čak i sa očima, mi smo slepi. Poželimo i nadajmo se danas da se veza sa ovim prosvećenim učešćem ljudi u demokratiji i Republici nije izgubila na tom putu. U tom smislu, slavimo nacionalni praznik Francuske Republike, kao datum koji nas sve podseća na obaveze koje imamo da ispunimo slobodu i ravnopravnost.
Od Konicinog vremena, mnogi drugi albanski umetnici i istraživači su nastavili da budu inspirisani francuskom kulturom. Od našeg najpoznatijeg živog pisca Ismail Kadare do našeg svetski poznatog klasičnog gitariste Ehat Musa i nedavno repatriranog profesora filozofije Muhamedin Kullashi.
Takođe, sa zadovoljstvom mogu da kažem da na političkom nivou naše dve republike uživaju odlične bilateralne odnose. Francuska je bila jedna od prvih zemalja koja je priznala državljanstvo i nezavisnost Kosova. Od tada smo nastavili da negujemo naše dragoceno prijateljstvo, čak smo postali ogranak i Međunarodne organizacije i Parlamentarne skupštine Frankofonije. Moja vlada visoko ceni naše bilateralne odnose i odlučna je da ih još više unapređuje u budućnosti.
Bonne Fête Nationale! Merci beaucoup!
Srećan Nacionalni praznik! Mnogo vam hvala!
Last modified: 2 децембра, 2022