Priština, 2 februar 2016
Premijer Kosova, Isa Mustafa otvorio je treću međunarodnu konferenciju “ Germia Hill „, u organizaciji Ministarstva Spoljnih Poslova Kosova, zajedno sa svetskom poznatom institucijom, Aspen Institute, koja će raditi od 2 do 3 februara 2016.godine.
Pozdravljajući prisutne i želeći im dobrodošlicu na Kosovu u ovoj tradicionalnoj konferenciji kosovske diplomatije, premijer Mustafa je rekao da “ Germia Hil“ ima za cilj da da značajni doprinos temama koje zaokupljaju i uključuju diplomatije i evropske kancelarije.
U vezi sa činjenicom da je ove godine više nego ikad fokus međunarodnog javnog mnjenja su bili bezbednosna pitanja, premijer Mustafa je rekao da je Kosovo stabilna zemlja, zemlja mira mesto komunikacije i bliske saradnje između naših zajednica , ali i sa svojim susedima.
“Kosovo nikada nije bila više povezana sa evropskom porodicom nego što je sada. Potpisali smo naš prvi ugovorni odnos sa Evropskom Unijom, i sa ovim Kosovo je postao faktor razvoja, faktor stabilnosti, faktor u dijalogu sa susedima, doprineći mir i bezbednost na Zapadnom Balkanu „, rekao je premijer Isa Mustafa.
Govor Premijera Isa Mustafa na otvaranju konferencije:
Poštovani učesnici,
Poštovani zamenici premijera,
Poštovani zamenik premijera i Ministar Spoljnih Poslova, g. Thaçi, kao organizator ovog sastanka,
Poštovani prisutni amabsadori,
Stručnjaci, novinari iz 30 država, koji su došli ovih dana na Kosovu u ovoj konferenciji.
Dozvolite mi da vam poželim dobrodošlicu u Republici Kosova u takozvanoj tradicionalnoj konferenciji naše diplomatije “Germia Hill”.
Inače ,Germia je predivni deo Prištine, je dah ovog grada, park u podnožju grada,drag i sa mnogim vrednostima za građane Prištine i Kosova.
Ovo je ime identifikovanja ove konferencije za razliku od drugih konferencija održanim ovde, iu drugim evropskim prestonicama.
“Germia Hill“ nema nameru da se razlikuju samo po imenu, ali cilj Kosova je da daje značajni doprinos temama koje zaokupljuju i angažuju diplomatiju i evropske kancelarije.
Videli smo ove godine da više nego ikada fokus međunarodne javnosti bila su bezbednosna pitanja.
Kosovo je stabilna zemlja, zemlja mira, mesto komunikacije i bliske saradnje između naših zajednica, ali i sa našim susedima .
Kosovo nikada nije više bila povezana sa evropskom porodicom nego što je sada. Potpisali smo naš prvi ugovorni sporazum sa Evropskom Unijom i time Kosovo je postao faktor razvoja, faktor stabilnosti, faktor u dijalogu sa susedima, doprinosi miru i bezbednosti na Zapadnom Balkanu .
Postoje tri oblasti za koje smo se pojedinačno angažovali i kako sam primetio i u dnevnom redu su podneti i ove tri oblasti od strane panela konferencije. U početku, pitanje migracija je tema koja utiče duboko na korene političke debate i evropskih medija.
Evropska javnost je zabrinuta sa talasom izbeglica. Od sastanaka i razgovora koje sam imao sa mojim kolegama u Evropi, vidim da ova pojava neposredno može direktno pogoditi tradicionalne evropske vrednosti i ugrožavati tradicionalnepolitike evropskog gostoprimstva.
Ali svaka zabluda i predrasuda da Kosovo je identifikovan sa lavom imigranata iz Sirije, Iraka i Avganistana je preterana i neodrživa.
Radili smo naporno da broj naših azilanata opada dramatično. I lideri Evropske Unije su procenili da je naš rad obavljen sa većom odgovornošću i visoko procenjena, jer smo uspeli da od 13 hiljada azilanata sa Kosova koji su tražili azil preko Mađarske u februaru prošle godine, broj prošlog decembra je bio 5 ljudi.
Dakle, od 13 hiljada u samo 5 pojedinca, to je rezultat za koji mogu da kažem da je dubok i da smo postigli razbijanje mreže trgovine ljudima, informisajući građane o nemogućnosti da oni dobiju azile u Evropskoj Uniji, radeći tako sa državama članicama za npovratak onih koji su migrirali.
I tako prošle godine smo uspeli da povratimo oko 20 hiljada kosovara. .
Ono što nas je da su samo građani trenutno izolovana od mogućnosti slobodnog kretanja u Evropskoj Uniji zbog viznog režima.
I mi smo naporno radili da zadovoljimo kriterijume i verujemo da će Evropska Unija uskoro doneti odluku da predloži liberalizaciju viznog režima za našu zemlju, tako da naši građani putuju bez viza u zemlje Schengenskog Prostora.
Drugi aspekt za koji je Republika Kosovo angažovala na veoma značajan način je borba protiv terorizma i radikalizma. Državni sekretar, John Kerry, tokom njegove nedavne posete Kosovu, je rekao je da smo lideri u regionu u preduzimanju viših mera za sprečavanje nasilnog ekstremizma, radikalizma i terorizma. Prema našim službama, broj albanaca sa kosova u sukobima u Siriji i Iraku je pala sa oko 300 koji su odlutali u poslednjih nekoliko godina, na manje od 70 ljudi, koji se mogu sada nalaziti tamo.
Mnogi zagovornici ISIS-a, slomljena su mreže regrutiranja, zatvorene su mnoge NVO, koje su zloupotrebili Kosovo za radikalne ciljeve, i preduzeti su pravni postupci protiv sredstava, za koja se sumnja da su korišćena za ove aktivnosti.
Građani Kosova ni za trenutak neće zaboraviti podršku i solidarnost međunarodne zajednice za vreme kada su oni bili predmet nasilja, kriminala, terorizma i depopulacije. Visoko cenimo podršku Sjedinjenih Američkih Država, Evropske Unije i svih demokratskih i miroljubivih zemalja.
Istraživanja sprovedena pokazuju da 98 odsto Kosovara želi članstvo Kosova u NATO. Mi smo podneli i zahtev za članstvo u EUROPOLU. Kosovari prihvate i pozdravljaju evropske i evroatlantske vredosti. Mi smo sekularna država, i nemamo nameru popustiti pred svakodnevne borbe protiv onih koji ne poštuju osnovne ljudske vrednosti.
Kosovo je evropski front, koji se održava ovde u Prištini, a ne samo da štiti Prištinu. Odavde se brani Pariz, London i Berlin, zato što doživljavamo, osećamo, negujemo i branimo evro-atlantske vrednosti.
Srećom, bezbednosna situacija je značajno poboljšana i zbog dijaloga između Prištine i Beograda u Briselu, tako da prema procenama organa bezbednosti tokom prošle godine imali samo 5 međuetničkih incidenata, tokom cele godine, na severu Kosova.
Smanjenje ovih etničkih incidenata je volja albanaca, srba, ali i drugih zajednica , i drugih predstavnika.
Treći aspekt koji je pokriven u ovoj konferenciji je sukobi u Ukrajini i u Siriji, i implikacije Rusija u ovim zonama događaja.
S obzirom na udaljenosti, mi smo dalje iz ovih sukoba, ali imoram da kažem i to da svet nije ono što je bio pre, i da svaki razvoj i u daljini ima implikacije i na Balkanu.
Istorijski videli smo mnoge izazove koje imamo i na Kosovu, ali i naši susedi mogu imati neku vezu sa globalnim trendovima destabilizacije. Ali mi ćemo se odupreti ovim tendencijama, radeći tako da Kosovo bude platforma za dijalog i rešenja.
I ova konferencija je naš doprinos, da putem javne diplomatije pružimo Kosovo kao deo rešenja. Ove godine očekujemo transformaciju Kosovskih Snaga Bezbednosti u Oružane Snage i da nam omogućavaju da i mi učestvujemo u humanitarnim i mirovnim misijama.
Kao premijer zemlje pozvao sam Generalnog Sekretara NATO-a, g. Stoltenberga za izgradnju bliskih modaliteta saradnje između Kosova i NATO-a .
Za dalje, u budućnosti, naš cilj ostaje Partnerstvo za Mir i članstvo u NATO. Želim da u zaključku naglasim da su naši izazovi su zajednički izazovi, pa kao takvi možemo se suočiti zajedničkim i koordiniranim radom.
Hvala vam još jednom za vaše učešće. Čestitam Ministarstvo Spoljnih Poslova Republike Kosovo i prestižni Institut Aspen iz Berlina na dobrodočekanu konferenciju, i iskoristim ovu priliku da proglasim konferenciju otvorenim.
Hvala puno
Last modified: 2 децембра, 2022