Nakon brojnih pokušaja Kosovske Vlade da poboljša primenu Sporazuma o integrisanom upravljanju međudržavnom granicom (IBM), u Briselskom dijalogu je postignut dogovor o dve važne oblasti kao što su: Sporazum o sistematskoj elektronskoj razmeni carinskih podataka prema evropskim standardima (SEED) i Sporazum o uzajamnoj pravnoj pomoći između dve zemlje (MLA).
Posrednik EU je zvanično obavestio ministarku za dijalog, Edita Tahiri, da je srpska strana pristala i počela u potpunosti da sprovodi sporazume za Elektronsku sistematsku razmenu carinskih podataka i o uzajamnoj pravnoj pomoći između dve zemlje.
Koristi od Sporazuma za Sistematsku elektronsku razmena carinskih podataka (SEED) za Kosovku državu, su sledeće:
Država Kosovo ima ekonomske i političke koristi od ovog sporazuma jer omogućava povećanu kontrolu robe izvezene iz Srbije na Kosovo, povećanje budžeta Kosova povećanjem prihoda od carina kao i borbu protiv neformalnosti u oblasti uvoza-izvoza . Sa ovim sporazumom Kosovo, takođe, kompletira evropske standarde u oblasti elektronske razmene carinskih podataka u regionalnoj saradnji.
Glavni cilj sporazuma za SEED je izgradnja zajedničkog regionalnog standardnog sistema za elektronsku i automatizovanu razmenu podataka u realnom vremenu, odnosno pre stizanja izvezene robe na carinu druge države. Razmena podataka o izvezenoj robi pre njenog dolaska na carinu pomaže povečanju tačne carinske kontrole i ima za cilj da poboljša borbu protiv negativnih pojava kao što su prevare, neformalna trgovina i krijumčarenje.
Sporazum o SEED ima za cilj da olakša legitimnu trgovinu među državama, realizujući pred-obaveštenja u kom slučaju se postiže da se značajno smanji dužina trajanja carinske kontrole. Preko njega se postižu bolji rezultati u borbi protiv neformalne trgovine, znači kroz carinsku kontrolu koja je bolje usmerena (carisnki službenici država korisnica su u stanju da identifikuju promene u carinskoj deklaraciji između graničnih prelaza).
Kroz ovaj projekat se povećava broj konfiskacija, sprečava se krijumčarenje a samim tim se povećavaju i prihodi od carina, to takođe pomaže u sprečavanju korupcije i pomaže u borbi protiv organizovanog kriminala (automatska razmena informacija pre dolaska, ograničiće nameru za manipulaciju carinskih procedura na granici).
Ovaj sistem takođe povećava regionalnu saradnju i promoviše integrisano upravljanje granicom (IBM), kao jednim od ključnih standarda i kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji. Korisnici sporazuma za SEED su, pored Kosova i Albanije, Makedonija, Crna Gora, Bosna i Srbija.
Za vašu informaciju, u okviru IBM-a i Akcionog plana zaključenog u decembru 2012.godine je bilo predviđeno, za punu implementaciju sporazuma IBM-a, da relevantne carine, ona Republike Kosovo i one iz Srbije poštuju evropske standarde u razmeni carinskih podataka elektronskim i automatskim putem kroz projekat koji finansira EK- ja, poznatog kao SEED (sistematska elektronska razmena podataka). Međutim, srpska strana nije uspela da to u potpunosti izvrši, pošto je izvršila selektivnu razmenu podataka o izvozu iz Srbije na Kosovo, suprotno evropskim standardima. Kosovska strana je u više navrata prijavila EU ovaj neuspeh Srbije.
Koristi od Sporazuma o medjusobnoj pravnoj pomoći izmedju dve države (MLA), za državu Kosovo su sledeče:
Ovaj sporazum unapređuje sprovođenje tehničkog protokola Sporazuma o integrisanm upravljanju granicama (IBM) između Republike Kosova i Srbije u oblasti vladavine zakona u obe zemlje, jer su se obe zemlje formalno obavezale da uspostave procedure koje olakšavaju procesiiranje zahteva za uzajamnu pravnu pomoć (MPP) u slučajaeima kada je to potrebno. Ova praksa se poklapa sa evropskim standardima u oblasti vladavine prava i obavezama za saradnju između zemalja koje teže integraciji u EU.
Implementacija ovog sporazuma će se obaviti između odgovarajučih ministarstava pravde,tj. Republike Kosovo na jednoj strani i Srbije na drugoj strani.
Sporazumi o uzajamnoj pravnoj pomoći su sporazumi ili ugovori između jedne ili više država u cilju razmene informacija za jačanja vladavine prava.
Ovaj sporazum je postignut u januaru 2013. godine, ali je njegovu implementaciu prekinula Srbiji u oktobru 2014. godine, kada je EU preneo nadležnosti sa EULEX-a na specijalnog predstavnika Evropske unije na Kosovu (SPEU). Dok je Kosovo pristalo na produženje uzajamne pravne pomoći preko Kancelarije EU na Kosovu, Srbija je bila ta koja je jednostrano perkinula primenu ovog sporazuma ugovor, da bi se sada vratili primeni istog . Kosovska strana je u više navrata izvestila EU o da je Srbija u tome otkazala.
Nakon ovog dvogodišnjeg odugovlačenja za primenu sporazuma od strane Srbije, ona je konačno pristala da specijalni predstavnik EU na Kosovu i Delegacija Evropske unije u Srbiji , deluje kao posrednici za komunikaciju preko prenošenja zahteva za pružanje pravne pomoći između dve zemlje
Tekst Sporazuma o medjusobnoj pravnoj pomoći:
Zanjaući da se napori za jačanje vladavine prava promovišu usvajanjem saradničkog pristupa iu skladu sa Tehničkim protokolom za realizaciju dogovorenih zaključaka za IBM [1], stranke se slažu da uspostave procedure koje olakšavaju obradu zahteva za međusobnu pravnu pomoć (MPP):
1. Strane će uspostaviti komunikacioni kanala za UPP između svojih nadležnih organa, u skladu sa relevantnom jurisdikcijom svake strane;
2. delokrug zahteva koji će se prebaciti će se sastojati od:
2.1 opštih uslova za UPP
3. Strane su saglasne da od specijalnog predstavnika EU na Kosovu (SPEU) i od Delegacije Evropske unije u Srbiji (DEUS), se traži da postupaju kao posrednici da bi posredovali u komunikaciji samo sa prenosom zahteva za UPP i u odgovorima stranaka na njih. Strane su saglasne da specijalni predstavnik EU i SPEUS, ni na koji način ne može biti odgovoran za štetu ili biti odgovoran za neuspehe u sprovođenju zahteva.
4. Tehnički, posredovanje u komunikaciji između stranaka će biti izvršeno na sledeći način:
Organ potražilac će podneti zahteve ili odgovore specijalni predstavniku EU / SPEUS. Nakon prijema, specijalni predstavnik Evropske unije, u skladu i u toku trajanja njegovog mandata, će priložiti propratno pismo u kome će biti navedeni prilozi zahtevu ili odgovoru, i odneće ih sa priloženim dokumentima primaocu u skladu sa predmetom.
5. Predstavljene procedure neće uticati na obaveze stranaka u pogledu primenjive relevantne jurisdikcije, ugovora ili drugih aranžmana koji su na snazi.
6. Strane će nastojati da reše sve sporove koji mogu nastati u vezi sa prijemom, sprovođenjem ili realizacijom ovih procedura. Uz posredovanje specijalnog predstavnika EU / SPEUS strane će se sastajati najmanje jednom godišnje u vezi sa tim, i kako bi se procenilo i poboljšalo sprovođenje ovih procedura. Osim toga, stranke se mogu na zahtev, sresti na bilo kom kompetentnom nivou stranaka , uključujući i specijalnog predstavnika EU / SPEUS ove poslednje će voditi službenu evidenciju, o kojoj će se stranke pomiriti.
7. Stranke će snositi svoje troškove i izdatke koji se pojavljuju u vezi sa prijemom, implementacijom ili realizacijom ovih procedura.
8. Nakon konsultacija sa EU, svaka strana ima pravo da obavesti o prestanku ovih postupaka, što će se realizovati putem obaveštavanja svih strana. Raskid će stupiti na snagu tri mjeseca nakon obaveštenja.
9. Po prijemu ovih procedura pismenim putem, od bilo koje stranke, EU će obavestiti stranke o stupanju na snagu ovih procedura
Last modified: 2 децембра, 2022