Priština, 14.01.2014
U emisiji Top Showw Albana Dudishija , prvi put je bio pozvan Hašim Tači, premijer Kosova več šest godina, koji je u ovoj emisiji j došao posle zajedničkog sastanka dve vlade, albanske i kosovske, u Prizrenu.
Alban Dudushi: Danas ste u Tirani, dok premijer Srbije, Ivica Dačić se nalazi u Gračanici na Kosovu …?
Hashim Thaçi: Dačić je danas na Kosovou povodom jedne filmske premijere i uz dozvolu Vlade Kosova, on je tražio da učini privatnu posetu Gračanici, bez nekog posebnog značaja, nego čisto privatno i uz dozvolu naših institucija. To je nešto sasvim normalno, ako je to prihvaćeno sasvim normalno od strane Vlade Kosova. Ne vidim razloga da se takve situacije dramatizuju, s obzirom da je to lična poseta a ne zvanična, tako da nema razloga da se šaljeu poruke koje nisu u ničijem interesu. Jednostavno mislim da ovu posetu treba da posmatrati kao potpuno normalnu.
Alban Dudushi: Videli smo filmske snimke od ranije , neke lošeg kvaliteta. Pojavili ste se u javnost Kosova negde početkom 90-ih, tačnije 30. maja 1992 godine, govorom koji ste imali u Lauši povodom ubistva Sami Babaja. U govoru ste tada izjavili da će narod Kosova jednog dana naći načina da reaguje , ne samo sa 2 podignuta prsta pobede, nego i sa prstom na okidaču. U to vreme, mnogi su bili ubeđeni da je put ka nezavisnosti bio put mira, inspirisan i predvodjen od Ibrahima Rugove. Kada ste vi tako govorili da li ste sumnjali da je Rugova u pravu a ne vi, koji ste hteli rat?
Hashim Thaçi: Zapravo ja sam bio jedan od vodja studentskog pokreta ’88-’90 godina , kada se vodila bitka za obaranje Komunističke partije Jugoslavije na Kosovu, ali u isto vreme i naših napora za slobodu, jer smo bili suočeni sa komunističkim sistemom , ali i sa okupiranjem od strane Srbije, tako da smo vodili dve bitke u isto vreme. Padom komunističkog sistema i započinjanjem pluralističkog političkog sistema , u meri u kojoj je to dozvolila Srbija, bilo je dozvoljeno psovati ili održavati konferencije za štampu, ali ko god bi pokrenuo konkretne akcije za nezavisnost od Srbije bii bi teško sankcionisan i i gonjen. U međuvremenu, nastavili smo našu aktivnost u okviru Narodnog pokreta za Republiku Kosovo, jedine konkretne političke organizacije koja je organizovala proteste, demonstracije, sa zahtevom za Kosovo Republiku sa albanskim krajevima , jer je Jugoslavija još postajala. Priština je bila centar albanske omladine u bivšoj Jugoslaviji, a univerzitet je dao ljudima mogučnost da se upoznaju i koordiniraju međusobno za stvar slobode Albanaca u tom periodu. Posle promena koje su se desile i refleksija koje su dolazile vremenom, ali i povečanjeme nasilja od strane Srbije, bili je jasno da ne može biti demokratije bez slobode, što je predstavljalo razliku u konceptima, buduči da zajedno sa mojim drugovima mislili smo da nema demokratije ako se najpre ne ostvari sloboda.
Alban Dudushi: Ali sloboda ratom …
Hashim Thaçi: Borba nije bila naš prvi elemenat, mi smo pokušali na sve načine i svim mogućnostima , počeli smo politički i vojni otpor, ne zato što smo želeli borbu, nego kao jedinu opciju za početak otpora da bi se prenela jasnija poruka da na Kosovu počinji oružani otpor, da Srbija ne može više da bude mirna i sav potencijal naših napori je bio usmeren protiv prisustva srpske vojske, policije i uprave. Svaki posao koji su uradili drugii politički pokreti, pozdravili smo , pružili smo saradnju i radili smo masimalno da ostvarimo naše ciljeve.
Alban Dudushi: Zaočeli ste vaš otpor, ne samo mirno , kao LP, ne samo protiv srpske okupacione mašinerije u tom periodu, ali se znalo da će to vas staviti ispred svim mehanizmima i upravom Srbije na Kosovu. Medjutim da li vas je to stavilo i ispred mirnog krila i dali ste imali nesporazuma sa njima?
Hashim Thaçi: Ne možemo reći da je bilo nesporazuma, ali da bi se postigao neki cilj većina ljudi biraju lakši put, a to je bila propaganda da ćemo ostvariti slobodu pozivima za međunarodnu podršku, dnevnim političkim angažovanjima , kolko je to omogućila Srbija i konferencijima za štampu. Ali mi smo bili uvereni, čak i više, radeći na univerzitetu pod tadašnjim postoječim uslovima i okolnostima intelektualaca, ljudi iz zatvorenih medijaa , civilnog društvo, da ovaj proces se još više razjašnjava čineći dalje korake, delujući konkretno. Narodni pokret Kosova, tokom 90 godina , godina tranzicije nije bio tako spreman. Morali smo da se opredeljim da li da formiramo političku stranku, da se legalizujemo , za šta je bilo zahteva ili jednostavno da ostanemo kao mešovita organizacija, kao što smo i bili- poluilegalna , sa našim saborcima, ali konkretne akcije je trebalo preduzeti na svaki način, u svakom pogledu protiv srpske vojske i policije.
Alban Dudushi: Presudno mesto bilo Kičevo, ’93godine , gde je vodjena velika debata…
Hashim Thaçi: Sastanak je održan u proleće te godine, kada su tek počele da se preduzmu akcije protiv srpske vojske i policije u Drenici, nakon sukoba u Prekazu komadanta Adem Jašari, koji je pružio otpor policiji krajem 1991 godine . Potom bilo je akcija u Glogovcu, ali i u Kičevu gde se jasno se opredeljilo da Narodni pokret Kosova definitivno uzme ulogu koju su očekivali građani Kosova, da se snažno podrži politički i vojnu otpor, koji je počeo kao prvo jezgro onoga što je kasnije nazvano Oslobodilačka vojska Kosova. Od tog trenutka možemo govoriti o OVK, a ne o pokretu, zato što smo ovako kao vojska mislili da ćemo imati veću podršku od naroda, bez isticanja partija , ideologija ili religija, nego samo u nacionalnom interes i za napore za slobodu.
Nijo to bio najednosatvniji put koji smo izabrali, ali jedini za sticanje slobode. Bio je to period kada su mladi sve više napustili Kosovo, kada je počeo projekat kuće-škole, ali tokom godina smo počeli da se proširimo , ojačamo , ne samo u Drenici, nego i u mnogim drugim gradovima na Kosovu.
Alban Dudushi: Debate u to vreme bili su vodjene između urbane omladine na Kosovu, prema utisku stvorenog u Tirani, koja je bila bliža ideji mirnog pokreta, i ostalih građana sa ruralnih područja, koji su bili više skloni ratu. Da li je to istina?
Hashim Thaçi: Ne, Kosovska omladina je uvek bila opredeljena za otpor. Svi pokreti su počeli u Prištini, na univerzitetu, počev od ’68 po do ’90-ih godina . Svi ljudi su doprineli stvaranju klime za političko-vojni otpor, ubeđeni da sloboda ne može se ovako steči , ali mogučnsoti su bili ograničene.
Alban Dudushi: Istovremeno i strah od represije bio je ogroman …
Hashim Thaçi: Ne može se reči strah, nego više nemogućnost da se odupre, što je izazvalo neminovne rasprave i vrenja. Otpor je počeo oružjem, ali pre toga bilo je ideja da se počne koristeći medijske naslove za informisanje javnog mnenja itd. Bilo je i onih koji su mislili da će Srbija za 24 sata progutati Kosovo ili je preseliti u druge grnične zemlje regiona. Ali Kosovsk omladina, koji je bila lišena mnogih sloboda, pa i slobode opstanka, shvatila da je jedina opcija da se sačuva ekzistencija Kosovara u to vreme, bila je slanje poruke otpora. Svako je želeo slobodu i ljude su radili na razne načine i žrtvovanjima da bi s e spasilo od nasilja okupatora, čak i ostajanje u kuči značilo je žrtvovanje . Po prvi put se došlo do jedinstva svih ljudi, kao ikada ranije na masovnom protivljenju Srbiji
Alban Dudushi: U ’93 godini prešli ste u ilegalnost kada je srpski sud i Prištini izricao kaznu u odsustvu sud protiv vas, Adema Jašarija i i drugih . Bilo je to vreme kda ste ste ušli u Albaniji?
Hashim Thaçi: U julu ’93, bilo je mnogo hapšenja u mestima Kosova, aktivista LPK-a, koja su se desilia nakon što su počele oružane akcije. Mnogi ljudi su bili neinformisani i funkcionisanja vojnog otpora koji smo počeli, stoga smo i bili teko pogodjeni, čak su dekonspirisani . Neki su uhapšeni i kasnije teško osuđeni a drugi u odsustvu. Ali bilo je važno da formacija koje je bila počela otpor nastavila taj otpor. Srbija je koristila svaku moguću formu da unište ovu inicijativu, zlostvljanjima i optuživanjima , ali prosto nisu mogla da uđe u jezgro vojnog otpora. Pored toga, srpske kontrole su takođe došli u moju kuću, ali ja nisam bio tamo, zlostavljali su moju porodicu i sve upropastili, kao što su to učinili prem mnogim drugim aktivistima . Iz tih razloga, mi smo morali da predjemo u ilegalnost , ali bili smo odlučni da nastavimo otpor. U to vreme sam odlazio u Makedoniji, Preševu, ali i u Albaniji , stoga i koristim priliku da pozdravim sve one koji su bili uz mene u tim teškim danima, ’93-’94 godine .
Alban Dudushi: Ko vas je u to vreme dočekao u Albaniji?
Hashim Thaçi: Moj prvi dolazak u Albaniji bio je je početkom ’92, ovde je bio i komandant Adem Jašari, ali i saborac Jakup Nura, jedan od protagonista osnivača OVK. Bio je i Kadri Veseli, koji je u to vreme bio student u Tirani, jedan od mojij najbližih ljudi.
Alban Dudushi: Albanija u to vreme, verujem , da vam je izgledala katastrofalno…
Hashim Thaçi: Ne mogu reči katastrofalno jer smo Albaniju idealizovali godinama, ja sam odrastao i vaspitavao se u porodici i širem porodičnom krugu koji su oduvek voleli Albaniju, što isto tako čine i danas , bez obzira na imena, ali u celini. Ja ne mogu da kažem da kada sam stigao u Albaniji zateko sve lepo, ali ovo sam čuo i od drugih prijatelja koji su je posetili pre mene. Ja mogu da kažem da ste vi u svakom pogledu, bili u mnogo boljo situaciji od nas na Kosovu. Jer, pre svega, bili su slobodni i nezavisni i tek ste bili počeli demokratiju.
Alban Dudushi: Onaj mit u to vreme, da, kada je Albanija bila u nemogučnosti , kosovari če ustati da se bore protiv okupatora , nestao , zar ne? Nije li to u vreme nestala vaša nade da Albanija može vam pomoći u sticanju slobodu i nezavisnosti Kosova?
Hashim Thaçi: Ne, bez obzira na situaciju ili ekonomsku krizu kroz koju je prošla Albanija, verujem da nije bilo gubitka nade, da će nas vaša zemlja podržati u svakom koraku za našu slobodu. Ovo ubeđenje nisam mogao stvoriti na trgu u Tirani, ali uvek sam verovao da će jednog Albanija podržati Kosovo. Zaista, došao je dan posle dugo vremena, a podrška od Albanije bila je jasna , uprkos ekonomskoj krizi, ali važno je bilo da da je ona bila država.
Alban Dudushi: Od 94. do 98 godine često puta ste ušli u Kosovo da bi organizovali otpor Oslobodilačke vojske Kosova. Da li je to bio razlog da ste dobili nadimak „Zmija“?
Hashim Thaçi: Kretao sam se po nekoliko krajeva na severu Albanije, obišao sam mnoge oblasti, mnogi Albanci možda sanjaju da ih posete . Video sam retke lepote , iako je granica između Albanije i Kosova bila gvozdena, zato što je Srbija vršila beskrajne kontrole , izazivajuči mnogo žrtava. Prešao sam preko 40 puta granicu sa Kosovom. Međutim, i danas mogu da kažem, kao što sam uvek rekao: Bez Albanije ne bi bilo slobodnog i nezavisnog Kosova.
Alban Dudushi: Kada ste zaista bili u nezgodnoj situaciji prilikom tih 40-puta prelaska granice ?
Hashim Thaçi: Naišli smo na velike poteškoće, zato što neposredno posle prelaska albanske granice prema Kosovu , morali smo da hodamo preko 72 časova do baze OVK, i i ove prelaske činili smo pod velikim teretom preko 25-30 kg. Ipak, bila je odlučnost i hrabrost mladih ljudi iz tog vremena, koji su nas podstakli da prolazimo i da prebrodimo svaku teškoću , bilo je dovoljno da izbegnemo srpsku vojsku, da ne bi se suočili sa njima . Umor je nestao brzo, kada se ostvariio cilj koji smo bili postavili .
Alban Dudushi: Kako ste vi postali kontaktna osoba sa medjunarodmom zajednicom, znajući da je LPK imao i druge veče ličnosti po težini i starije od vas , u to vreme?
Hashim Thaçi: Bilo je starijih osoba , ali nije bila u pitanju politička karijera. Uvek smo verovali da ćemo postiči i političku i vojnu pobedu , ali bez ikakvog razmišljanja o pozicijama, zvanjima , ili političkim trofejima. Sa svakom završenom bitkom dobili smo nešto politički , stoga da smo i stupili u kontakt sa međunarodnom zajednicom, počevši od 96 s a SAD , dostižući vrhunac u proleće ’98-e.
Alban Dudushi: Sečate li se prvog susreta koji ste imali sa amerikancima ?
Hashim Thaçi: Ima nekih ličnosti koji su poznate i onih koji nisu javne, a moj stalni princip je bio da ne govorim o imenima koja su nas kontaktirali, jer nije im bilo lako da nam veruju . Ali naši principi su bili jasni: vodićemo samo oslobodilakku borbu i nikako terorističke akcije niti protiv civila . Borili smo se ne samo protiv režima Miloševića, nego i za udaljavanje Srbije , jer su imena njihovih lidera promenjena za više od jednog veka, ali njihovo nasilje je još više intenzivirano .
Alban Dudushi: Vi ste verovali u oružani otpor, ali na vas je pao teret potpisivanja sa srpskom stranom na konferenciji u Rambujeu. U nekim slučajevima, mi znamo da je bilo poznatijih ličnosti , koje nakon potpisavanja sa neprijateljem bili su ubijeni od strane svojih sunarodnika ili radikalnih snaga. Plašili li ste za vaš život nakon Rambujea?
Hashim Thaçi: Naravno da sam verovao u oružane akcije, jer samo na ovaj bi ponovo oživela nada kod građana ove zemlje. Bio sam i svedok razgovora kojih je bilo nakon tog događaja, ali sam ih prosto smatrao krajnjim naivnostima jer su ljudi verovali da je nešto počelo da se kreće, na jedan ili drugi način. U svakom slučaju, svaki sporazum nekog političkog procesa, ima onih koji ga podržavaju a, ali i onih koji ga kritikuju . Mi smo bili u Rambujeu kao delegacija Kosova i jednoglasno sam izabran za predsedavajučeg te delegacije. Moja odgovornost je bila suviše velika, buduči da je i sastanak počeo sa velikom tenzijom zbog uzastopnih masakra i represija koje je na Kosovu vršila srpska vojska i policija. Stoga , moj stav je bio jasan, da je borba bila za slobodu i nezavisnost, i nismo otišli u Rambuje za autonomiju pod Srbijom ili za smanjenje okupacionih snaga
Taj dokument koji sam poptisao, mogao bih da kažem da je bio nekako loš, i ako bi ga i Srbija prihvatila, ja sam siguran da bi danas Kosovo bilo pod Srbijom. Međutim bilo je naivnih u našoj delegaciji, koji su rekli da je dovoljno imati samo jednie dnevne , dovoljno bi bilo da nemamo represije ili nasilja od strane srpske vojske i policije, prihvačamo i ovakvu realnost.
Alban Dudushi: Mislite na Surroia ?
Hashim Thaçi: Ne želim da pominjem imena, jer ne želim da se otkrije ko je bio u delegaciji. Što se tiče OVK-a, zahtevalo se njeno raspuštanje, a ja sam tražio da se transformiše i tako se to desilo. Tražio sam da se uvede referendum, kako bi nam posle tri godine dalo pravo na samoopredeljenje za nezavisnost i tako se i desilo, uz grancije američke sekretarke Olbrajt. Takođe, tražio sam da imamo ustav i postigli smo ove ciljeve. Šta više, za njihovu realizaciju,odstranili smo neke poltrone daleko od potpisivanja sporazuma. Potom smo tražili konsultacije sa ljudima na Kosovu. Bilo je i pretnji zbog moji postupaka, ali iznad svega bio sam ubedjen u ispravnost mojih postupaka koje sam preduzeo. Nije me ništo drugo zanimalo osim sudbine građana Kosova. Bio je to najbolji moguči potpis, mada ne idealan. I potpisao sam dokument uz garancije koje sam dao svim mojim drugovima da će posle tog potpisa početi bombardovanje od strane NATO snaga.
Alban Dudushi: Zadržaćemo se malo na pregovore sa Srbijom, koji su takođe izazvali mnogo diskusija i kritike. Kao što je Rambuje bio pod međunarodnim pritiskom i pod pritiskom situacije, dali su ovi razgovori vodjeni pod pritiskom Srba i,dali biste ih izbegavali , ukoliko bi ste mogli?
Hashim Thaçi: Mislim da su razgovori ili pregovori koji su vodjeni u Briselu bili u interesu Kosova, mira i stabilnosti u regionu. Znam da je bilo različitih mišljenja zbog čega sam se i lično suočavao, kako u Skupštini tako i van nje, bilo sa opozicionim strankama bilo sa raznim kolumnistima. Ali, ja čvrsto verujem da je bila naj ispravnija odluka i, kako vreme prolazi, ja još više verujem da je to bio jedini način da se vrati pod kontrolom teritorija u severnoj Mitrovici od strane institucija Republike . Dijalogom uspeli smo da da stavimo u funkciju institucija Republike Kosovo, u delu koji je kontrolisala i upravljala Srbija. Dijalogom smo uspostavili suverenitet na severu i istovremeno spasili podelu Kosova ili formiranje neke Republike Srpske na severu, ili nekakve druge navodne autonomije koju je garantovao Beograd srbima na severu.
S druge strane su uspeli da skrenemo pažnju međunarodne zajednice da na Kosovu postoji problem koji se zove Mitrovicai da svaka država u regionu bi mogla imati jedan takav problem za koji bi zahtevala da se hitno reši. Dijalog je bio jedini put i način da započne funkcionisanje institucionalnog života u tom delu teritorije Republike Kosovo, ali i da počne novo poglavlje: normalizacija odnosa između države Kosova i Srbije . Situacija je bila drugačija na severu i to je realnost, tako da je bilo onih koji su dijalog podržavali, ali i onih koji su ga kritikovali. Oni koji su kritikovali nisu ga nikada dobro razumeli, da vam pravo kažem, jer oni nisu bili u pravu. To zato što svaki dogovor koji smo postigli u Briselu je u potpunosti u skladu sa Ustavom i zakonima Kosova. Svi postignuti sporazumi u Briselu su prošli sa dve trećine u Skupštini Republike Kosovo, i danas bi kritičare želeo da pitam: Šta bi se dogodilo kada ne bi bilo dijaloga, jer bilo je i međunarodnih glasina koji su počeli da se slažu da može doći do podele. Stoga , odluka za upučivanje Kosovske policija 25. jula 2011 na severu radi preuzimanja kontrolu nad graničnim prelazima 1 i 31 bila ispravna,i koja je otvorila oči svima.
Alban Dudushi: Taj dan ste nazvali danom teritorijalnog ujedinjenja Kosova.
Hashim Thaçi: Konačno, 25. Jul 2011godine je dan teritorijalnog ujedinjenja Republike Kosovo, jer kosovske institucije nisu bile uopšte prisustne u tom delu Kosova, a sada imamo carinski sistem, koji je rezultat dijaloga. Imamo IBM, što je rezultat dijaloga, kao i integraciju policije, srpskih građana, ili njihove zajednice, u institucijama Republike Kosova. Dakle, u Policiju Kosova , pod našom uniformom, poštujući naše zakone. Ostalo je da se radi više u pravosudni sistem i to je glavni izazov za budućnost dijaloga. Sada imamo slobodu kretanja na severu Kosova i policajci i carinici, ali i svi mehanizmi slobodno se kreću vozilima Kosova i vozilima kosovskih carina , a sada imamo prikupljanje taksi na severu, što ranije nije bio slučaj.
Dakle, ono što se desilo u Briselu bila je potrebno i neophodno, kao evropski model novih odnosa između država Kosova i Srbije. Naravno, da je postojao sukob koji je trajao više od veka i naši građani na Kosovu, u Srbiji i celom regionu, su navikli da vide sukobe, ali ne postizanje mirovnih sporazuma, što možda predstavlja iznenađenje. Ni za mene nije bilo lako da sednem za stolom i da pregovaram o tim pitanjima, ali za mene iznad svega je bilo važno da se striktno poštuju Ustav i zakoni Kosova. Stoga, kada se poštuje Ustav, ja verujem da je odluka ispravna, što čini neispravnim mišljenje kritičara.
Alban Dudushi: Ustav Republike Kosovo, koji je u skladu sa Ahtisarijevim paketom, još tada u tom periodu, bio vidjen kao prevelik i bolan ustupa kkoji je učinjen Srbima na Kosovu i kritike su nastvljene. Sve vreme bilo je Kosovo, bili ste vi to koji ste bili primorani da popustite kako bi Kosovo funkcionisala kao država , što nije uradjeno zbog Srba ni zbog njihove krivice, dok su oni dobili samo koristi od ovih razgovora, pristup ka Evropskoj uniji poboljšanje njihovog međunarodnog položaja, poboljšanje imidža, a da nisu tražili izvinjenje za zločine počinjene na Kosovu i bez ispuštanja nečeg velikog , u vezi sa ovim razgovorima koje ste obavili . Ovo su glavne kritike koje su upučen .
Hashim Thaçi: U Briselu, po prvi put smo sedeli na ravnopravnom nivou, kao delegacije Republike Kosova i Republike Srbije. Sedeli smo sa našim simbolima, svaki na svojoj jakni, sa zastavama Kosova i Srbije. Vodili smo dijalog na ravnopravnoj osnovi, kao dve nezavisne i suverene države. Sedeli smo kao pobednci i tako se ponašali i. I takvi smo i danas . Budućnost Srbije i Kosova, što se tiče evropske budućnost, naravno da zavisi od budučnosti dobrosusedstva, kao što je bio slučaj sa svim ostalim zemljama u regionu.
Dijalog, nismo vodili kao bitku da pobedimo kosovske Srbe, oni su moji građani i gradjani Kosova. Rođeni su i odrastali na Kosovu i misle da nastave njihov život u toj zemlji. Može se slobodno reći da je Ustav Kosova najsavremeni medju zemljama regiona, i mi smo i slobodu nezavisnosti Kosova stekli upravo polazeći od pravičnih principa i prava za poštovanje zajednica i ljudskih prava. A ne slanjem zastrašivih signala zajednicama. Kosovo danas nema opasnosti od srpske zajednice. Ako mi poštujemo srpsku zajednicu na Kosovu to je za evropsku budućnost.
Alban Dudushi: Ali je u opasnosti od srpske politike …
Hashim Thaçi: Ne, uzmimo kao primer lokalne izbore. Sve opštine su poštovali Ustav i zakone Kosova. Čak i oni kritičari koji su rekli da da se formira neka Republika Srpsku, gde je to ? Rekli su da se formira autonomija, ali gde je to? Rekli su da se Kosovo deli, ali gde se desila ta podela ? Rekli su da se formira paralelna srpska institucijaAsocijacija srpskih opština, gde je ona ? Asocijacija će biti formirana, ali samo na osnovu operativne konsultativne saradnje na lokalnom nivo opština, za izgradnju nekog zajedničkog puta, zajedničkog projekta vodosnabdevanja, koordinaciju zajedničkih poslova . Takvu asocijaciju imamo i mi kao albanski gradovi ili opštine. Pravo je svake opštine da se poveže sa nekom asocijacijom opština i sada treba da poštujuemo zakon o lokalnoj samoupravi i poštovali smo ga i naravno i sve evropske akte i standarde.
Prema tome , kritičari su bili oštri ili previše skeptični na implementaciju tih sporazuma mislim da su pogrešili, i to teško, jer realnost odbacuje sve takve kritike koje su bile potpuno neosnovane, ili jednostavno kao fiksija toga da Srbija pripremljena. Srbija nije pobedila u poslednjih 15 godina, ni politički , ni diplomatski, u odnosu na Kosovo nikako . Ona je diplomatski poražena u Rambujeu, Beču i u Briselu. Mi smo potpisali sporazum sa međunarodnom zajednicom u Rambujeu, došlo je do bombardovanja i udaljili smo Srbiju sa Kosova, ostvavrili smo slobodu
U Beču, mi smo pregovarali sa međunarodnom zajednicom, gde je bila prisutna i Srbija , koja je odbila, a mi smo potpisali sporazum da bi smo prihvatili i pozdravili Ahtisarijev dokument i i, naravno, bili smo svesni nekih ustupka koje smo činili , ali koji su učinjeni u korist stvaranja uslova i okolnosti za široku međunarodnu podršku da Kosovo postane nezavisna i suverena zemlja.
Nije bilo lako proglasiti Kosovo nezavisnom i suverenom zemljom u 2008 godini , ali upravo , koordinacija sa Sjedinjenim Američkim Državama, sa glavnim zemlja Evropske unije, navelo nas je da Kosovo učinimo nezavisnim na koordinisan način. A sada, kada smo u procesu konsolidacije i jačanja naše države i otvara se mogućnost normalizacije odnosa kao dve zemlje na ravnopravnom nivou, ponovo se pojavljuju kritički glasovi, koji su isti oni koji su bili protiv konferencije u Rambujeu, protiv sporazuma tamo, protiv procesa dijaloga u Beču o političkom statusu , i sada protiv Brisela, a koji procesi dovode do uspostavljanja naših institucija širom zemlje, koji donose teritorijalno ujedinjenje zemlje, funkcionisanje svih naših institucija.
Ponovo bi upitao kritičare, da ukoliko ne bi se desio dijalog, objavili li bi smo rat Srbiji? Isti su oni koji su kritikovali kada sam poslao policiju da preuzme kontrolu nad prelazia 1 i 31 25. jula 2011 godine . Mislim da stvari treba šire posmatrati, dublje i za budučnost
Nema potrebe da mi neki kritičar kaže ko je Dačić, jer ja vrlo dobro to znam, čak i bolje od njih, niti ko je Srbija, jer ja to vrlo dobro znam, niti što je činila na Kosovu, jer sam to doživeo u mojoj koži i mojoj porodici, ali i kod mojih saboraca. Imam zakonske i ustavne obaveze i ja ću doneti najbolje moguće odluke za moju zemlju. Dijalog, u popularnom smislu, nije bio izbornog karaktera, nego je bio neophodan i nezaobilazan proces.
I kao lideri zemlje treba da donesemo odluke u njenom interesu, a ne samo da budemo aplaudirani. Za mene je bilo lako da odbijem dijalog, da dobijem aplauz u Skupštini Kosova, ili i od različitih ljudi na Kosovu, ali situacija na severu bi ostala tako da bismo se bavili istim pitanjem iz generacije u generaciju
Prema tome , za sledeću vladu biće mnogo lakše, jer ona neće imati teret i problem severa Mitrovice. Ja sam imao te brige, izjavio sam i u Skupštini Kosova pred mojim kolegama i svim političkim partijma, da nemaju šta da brinu, jer u Skupštini neče biti podneta na glasanje nijedna teška odluka koja ne bila u skladu sa Ustavom i zakonima. Teži deo ću preneti u Briselu, a vi ćete glasati o odlukama koje su legitimne, nezavisno od toga da će neka poslanička grupa misliti da je to suprotno.
Uputili su sporazum od 19. aprila Ustavnom sudu, koji je potvrdio da su svi sporazumi potpuno u skladu sa našim zakonima. I kad bi ovaj sud ne bi dao mišljenje, bio sam ubeđen, jer sam se konsultovao sa pravnim ekspertima, koji su bili sa nama. Međutim, kritike biće uvek i to je dobro, mada bi bilo bolje da su kritike realnije a ne zasnivane se na ljubomore ili prkose.
Alban Dudushi: Kritika je bilo , u stvari, i u odnosu na zajednički sastanak vlada Albanije i Kosova održan u Prizrenu.
Hashim Thaçi: Ovo je zapravo najinteresantnija od svih kritika. Neki ljudi koji su me podržavali u dijalogu sa Srbijom, na sastancima koje sam imao sa srpskim premijerom Dačićem, sada kritikuju sastanak Prizrenu sa premijerom Edijem Ramom. Iskreno, ja ne razumem ove ljude i mene zabrinjavaju njihova mišljenja. Ja sam video gomilu analitičara koji su se okupili i govorili kao da je to nešto strano. Neka sastanak u Prizrenu nazivaju kako hoće, za mene je to novo poglavlje, nov početak, nešto što se nikada nije desilo između Kosova i Albanije, tako da male stvari kao što su, da li je održan otvorenim vratima ili iza zatvorenih vrata su bez ikakvog značaja .
Sigurno, ako bismo zatvorili vrata ili kamere, kritika bi bila još veća, u vezi toga o čemu se razgovaralo unutra, izazvajuči sumnje i kod međunarodne zajednice. Mislim da je ovo kritika bila preterana. Bilo je to sasvim prirodan sastanak, sa važnim i konkretnima odlukama.
Alban Dudushi: Entuzijasti su ga nazvali istorijskim sastankom, ali bilo je i skeptika i kritičara, koji su ovaj sastanak nazvali više od jednog sastanka vlade, paradu i neku vrstu midijskog „Show-a“
Hashim Thaçi: A šta je trebalo da uradimo mi, da zatvaramo vrata , udaljimo kamere i kažemo stop medijima ? Da ulazimo unutra, donesemo nekoliko važnih istorijskih odluka, ali bez vas , ili da uopšte ne održimo konferenciju za štampu ? Optuženi smo zašto smo izašli ispred zgrade Prizrenske lige … S jedne strane, proizilazi da je sastanak smatran istorijskim , a na drugoj strani prvi sastanak dve vlade, Kosova i Albanije, koji će ući u istoriji, pokušavajuju da ga minimiziraju. Mislim da je sastanak bio od posebnog značaja, sa jasnom porukom saradnje i zajdničkog strateškog upravljanja Republike Kosova i Republike Albanije.
Nije sve počelo Prizrenskim sastankom , kao što neće ni završiti tu , jer sledeći sastanak će biti održan krajem maja ili početkom juna u Valoni. Sastanci sa polovičnim kabinetima vlada održali smo i ranije, doneli smo i druge odluke, ali sada će biti drugačije, jer odluke koje su donete će biti pračene izbliza od strane vlada ili stručnjaka u vezi toga kako će biti implementirane od sastanka do sastanka. Takvi sastanci su odmah počeli posle rata, u vreme vlade Majko, zatima gospodina Mete , nakon toga gospodina Nanoa, nastvaljajući dolaskom na vlast gospodina Berishe. Mi smo imali česte susrete sa vašim poslednjim bivšim premijerom, u Juniku , Peć i Skoplju, poslali smo poruke sa naj večim oduševljenjem za ujedinjenje nacije , ali ipak smo bili kritikovani
U svakom slučaju , sastanak u Prizrenu nije bio ni nacionalistički , niti kosmopolitski , nego bio je u okviru ustavnih i zakonskih ovlašćenja naše dve zemlje, za saradnju koja je nedostajala . Da li će se nazvati istorijskim ili ne, neka procene drugi, ali je prvi sastanak koji se odražava između Republike Kosova i Albanije na tako visokom institucionalnom nivou između dve vlade. Zahvalan sam ljudima koji su radili za ovaj sastanak, predsedniku i premijeru Rama za odgovornost i spremnost koju je pokazao od njegov og dolaska na vlast, da odmah održimo ovakav sastanak.
Ovaj sastanak nije imao izborni karakter, jer ja sam predložio premijeru Rama da odloži sastanak nakon Nove godine, dakle u januaru, samo zato što smo imali izbore na Kosovu. Što se tiče datuma, ja ne živim sa datumima iz prošlosti …
Alban Dudushi: I , ova kritika je došla upravo od bivšeg premijera , u vezi 11 Janura .
Hashim Thaçi: Sada je poznato da će bilo koji datum da odredimo , dobićemo kritike , možda čak i izjavama nekog lokalnog lidera. Što se tiče pitanja dodeljivanja finansijskih sredstava, radi se o simbolici, to je početak, ta sredstva su samo za porodilište, i sada, stvaranjem Fonda za razvoj opštine Preševo,i kosovska vlada , ali i vlada Albanije će izdvojiti više sredstava. Kao što će takođe dodeljiti i razne međunarodne organizacije, ali i razna privatna udruženja. Poseban naglasak će i dalje biti na naše interesovanje za Preševo. Ne meri se posvećenost obe vlade, Kosova i Albanije novcem za Preševo. Ja sam lično doživeo napore albanaca Preševa , Bujanovca i Medvedja za slobodu, za njihova demokratska i nacionalna prava . Poznajem te ljude i boravio sam tamo , dok malo ko je bio čuo za Preševo. Ja sam emotivno vezan za pitanje Preševa u pogledu njihovih nacionalnih i demokratskih prava .
I u Makedoniji, gde neki od lokalnih lidera kritikuje nas da nismo ih pomenuli, ali, ima lidera iz Makedonije koji ovaj sastanak nazivaju istorijskim , i isto tako na Kosovu i Albaniji, ali ima i onih koji imaju rezerve.
Mislim da bi bilo bolje da se više fokusiramo na pozitivnu energiju i da ovu saradnju ne povredimo.
Što se tiče analitičara javnog mnjenja, neki od njih su moji prijatelji, ja mislim da bi trebali da prevazidju lične ljubomore koje imaju prema ovom ili onom lideru , i da javno nastupe kao što tako čine za privatnim stolovima,gde daju najviše ocene. Dok kada izadju pred kamerama, razmišlaju kako će se to odraziti kod šefa koji im je dao zadatak nastupa sa izjavama
Alban Dudushi: Pošto smo kod lidera , želim da Vas malo upitam – jer u periodu u kojom ste vi upravljali , ali naravno i pre toga, imali ste priliku da imate kontakte sa albanskim liderima koji su zaredom upravljaliu u Alabaniji – sve do dva poslednja , Berishe i Rame. Bilo je komentara ovih dana, o tome da je paternalistička priroda gospodia Beriše uznemirila albanske lidere u regionu, kako u Makedoniji, tako i i na Kosovu, dok sa gospodinom Ramom imata mogučnost da budete ravnopravniji kada budete sedeli za stolom. Postoji li, u stvari, razlika imedju jednog i drugog ?
Hashim Thaçi: Ukratko, Vlada Republike Kosovo, osim zajedničkog sastanka sa albanskom vladom, nastaviće imati sastanke u bliskoj budućnosti i sa vladom Makedonije i vladom Crne Gore, a u ne tako dalekoj budućnosti se nadamo da će biti sastanaka i između Republike Kosovo i Republike Srbije Srbije. Očigledno je ovaj sastanak neće se dogoditi brzo, iz poznatih razloga, jer Srbija nije priznala Kosovo. Za to je bilo i kritika, zašto se sastajemo , sve dok oni ne priznaju Kosovo.
Alban Dudushi: Vi kažete da je daleko to vreme kada ćete imati zajedničke sastanke i sa Vladom Srbije, ali mi smo upravo danas počeli ovaj razgovor goovreći o gospodinu Dačiću, koji se nalazio u Gračanici i upravo on je tamo izjavio da “status Kosova nije na stolu razgovora izmedju prištine i Beograda”, sa jedne strane, i sa druge, odgovorivši na pitanja novina rekao da “mi ne priznajemo simbole Republike Kosova ”.
Hashim Thaçi: Naravno da pitanje statusa nije na stolu pregovora u Briselu, jer je rešeno jednom za svagda. Kosovo je suverena, nezavisna, koju su priznale 104 zemlje i Dačić je veoma svestan toga, da pitanje koje je zaključeno neće nikada biti na stolu.
Alban Dudushi: Ali , upornost da se Kosovo na prizna nasatvlja se …
Hashim Thaçi: Što se tiče nepriznavanja , doći će vreme kada će i Srbija priznati Republiku Kosovo, ali kada će se to desiti zavisi od drugih zbivanja tokom vremena, kako unutar Srbije, tako i u njenoj evropskoj perspektivi i istoj evropskoj perspektivi Kosova. Ali, jedno je sigurno: da bez uzajamnog priznavanja, bez priznanja jedni druge nečem moći biti deo Evropske unije. Stoga u i tokom procesa evropskih integracija doći do priznanja Republike Kosova od strane Srbije. Što se tiče simbola, ja mogu da kažem da je već počela izborna kampanja u Srbiji i biče ćešćih takvih zanimljivih izjava, koje nisu u skladu sa realnošću na Kosovu, jer želim da vrlo kratko odgovorim.
Sve procedure, simbole i zakone koje je ispoštivao gradonačelnik Prištine ispoštovane su i u Gračanici, i u Zvečanu, Leposaviću, ali i u Štrpce. Dakle, bez obzira na etničku pripadnost, gradonačelnici koji su izabrani na prošlogodišnjim lokalnim izborima poštovali su iste procedure, iste simbole, iste zakone: oni Republike Kosovo. Dačić to jako dobro zna.
Alban Dudushi: Možete li mi objasniti , zašto Dačić pravi razliku izmedju simbola Republike Kosova i simbola celovitosti Kosova?
Hashim Thaçi: Dačić može nastojiti da pravi razne razlike ali Kosovo je jedno, ono je jedinstveno , sa medjunarodno priznatima teritorijalnim integritetom i sa jedinstvenim simbolima za sve građane.
Alban Dudushi: Vaši odnosi sa bivšim premijerom Salijem Berishom i vaši odnosi sa aktuelnim premijerom Edijem Ramom.
Hashim Thaçi: Sa svim premijerima Albanije, ali i drugim liderima, bili da su bili predsednici ili na drugim funkcijama , imao sam korektne odnose razumevanja, koji rezultirali zajedničkom radu, zajedničkim uspesima i sastancima, kao i raznim zajedničkim odlukama, bez obzira na okolnosti i vremenske periode , tako da je moja 5-o godišnja saradnja u periodu u kojem je upravljao Beriša odvijena u iskrenim, korektnim i afirmisanim odnosima za naše stvari , kako na nivo premijera tako i na nvou vlada .
Imali smo zajedničke posete širom Kosova, ali i ovde u Albaniji . Učestvovali smo u inauguraciji tunela Kalimaša, inauguraciji autoputa u Prištini, kao i u važnim događajima za naciju i ja osećam dobro tom saradnjem , kao što se osećam veoma dobro i odličnom saradnjom koju imamo sa premijerom Ramom, što je rezultiralo zajedničkom sastankom naših vlada u Prizrenu.
Alban Dudushi: Na kraju smo ovog razgovora gospodine Thaçi, bio je ovo prvi put da ste vi bili prisutni u studio Top Show, da li ćete sledečeg puta doći kao Premijer ili kao predsednik ?
Hashim Thaçi: Ne mogu to tačno reči , ali mog vam tačno reči da ću doći kao pobednik izbora u 2014 godini. / Top Channel
Linku: http://www.top-channel.tv/artikull.php?id=270888
Last modified: 2 децембра, 2022