Prizren, 11 januara 2014
Prvo bih poželeo toplu i bratsku dobrodošlicu, premijeru Albanije, gospodinu Edi Rama i svim članovima kabineta Vlade Albanije!
Dobrodošli u zajedničkoj kući!
Zaista sam veoma srećan i privilegovan ovim današnjim sastankom.
„Ne sumnjam uopšte da su i građani naše dve zemlje takođe veoma srećni zbog našeg zajedničkog sastanka jer su svesni da će se na današnjem sastanku i budučim zajedničkim sastancima između dve vlade naših dotičnih država,biti donete mnoge važne odluke koje će uticati na poboljšanje blagostanja građana u Albaniji i na Kosovu.
Ovom prilikom, želim da čestitam vama premijeru Rama i Vašoj vladi za ozbiljan rad koji obavljate za unapredjenje sveobuhvatnih reformi za dobrobit građana Albanije.
Ja vam čestitam na novom duhu i inovativnim praksama koje primenjujete u upravljanju i izražavam uverenje da će one vrlo brzo dati konkretne rezultate.
Siguran sam da će vaš kabinet vlade, koji se sastoji od dobro kvalifikovanog kadra , uspeti u borbi sa teškoćama koje stoje pred vama.
Poštovani premijeru Rama,
ministri oba kabineta vlada ,
Ovaj sastanak naše dve vlade na ovom svetom mestu porekla Albanskog preporoda je svedočanstvo i poštovanje prema našim herojima iz različitih perioda, da napori, znoj i krv palih boraca nisu bili uzaludni.
Zahvaljujući njihovom delu, današnje i buduće generacijama mogu uživati više mira, slobode i blagodeti, i građani naše dve zemlje mogu da žive blizu jedni drugima bez barijera i dostojanstveno u svojim zemljama.
Ovi istorijski spomenici ovog grada bili su svedoci početka napora za slobodu i nezavisnost.
Malo nacija u svetu mogu istinski razumeti ogromnu patnju koju je imao naš narod .
Od Prizrenske lige i na ovamo istorija je bila prepuna ratova , diskriminacije , asimilacije, eksproprijacije, pretresa , progona i etničkih čišćenja.
Samo nekoliko kilometra dalje odavde se protezao ono što je Vinston Čerčil nazvao gvozdenim zidom, koji za nas je bio dvostruko teži.
Ne samo zato što je simbolizirao ideološku razdvajanje i izolaciju totalitarizma, nego i zbog činjenice da je predstvaljao ogromnu pukotinu u srcu albanskog naroda.
A kada govorim o tom periodu tog režima, dozvolite mi da učinim digresiju i izrazim moje ponos i posebno zadovoljstvo što je moj kolega, moj prijatelj, premijer Rama jedan od prvih albanskih intelektualaca koji su imali hrabrosti i vizionarstvo da se suprotstave komunističkom totalitarizmu.
Odajem priznanje gospodinu Rama i svim onim intelektualcima , koji su bili avangarda u padu tog režima i lideri demokratskog pokreta u Albaniji, u ranim 90-im.
Oni su odigrali ključnu ulogu u izvlačanju albananca iz kruga izolacije i olakšavanju otvaranja zemlje ka slobodi, demokratiji i tržišnoj ekonomiji.
Ali mi nismo ovde da se žalimo za izgubljeno vreme, nego da se distanciramo od tog mračnog poglavlja istorije i da gradimo svetliju budućnost za sve.
Mi vidimo prošlost ne samo da bolje razumemo realnost koji smo nasledili, nego i da učimo iz grešaka i da vodimo računa da se one ne ponove.
U tom kontekstu, nema sumnje da je proglašenje nezavisnosti Kosova, proces izgradnje države i okončanje međunarodnog nadzora, najveće dostignuće u istoriji naše dve zemlje.
Ove godine ćemo proslaviti šestu godišnjicu nezavisnosti.
Ovo će biti prilika i za razmišljanje o našem dosadašnjem putu i o našim ciljevima za budućnost.
Postigli smo mnoge uspehe, uprkos mnogim izazovima sa kojima smo se suočavali.
Međutim, ostaje nam još mnogo posla da uradimo za naše građane.
Treba da uložimo napore za veči ekonomski rast, strane investicije, veću zaposlenost, pristojne penzije, zdravstven i obrazovan sistem sa evropskim standardima i, iznad svega, socijalni dostojnu brigu o našim građanima.
Dozvolite mi da podelim sa vama jedan od največih izazova i uspeha Vlade Republike Kosova u poslednje tri godine.
Ovo se odnosi na jednu od najznačajnijih zbivanja, što dokazuje da živimo u novom poglavlju.
Nakon nekolika godina mukotrpnih pregovora mi sada se krečemo sigurnim koracima ka normalizaciji odnosa sa Srbijom.
Zahvaljujući duhu dijaloga i podršci naših međunarodnih partnera, omogućena je ne samo konsolidacija državnog suvereniteta Kosova i uspostavljanje državnih struktura na celoj teritoriji Republike Kosova, nego i raspušatanje srpskih paralelnih struktura i integracija svih zajednica u institucionalnom i političkom životu naše države.
Koristim ovde ovu priliku da se zahvalim predstavnicima srpske zejednice i svim drugim manjinama koji su integrisani i poštuju zakone i institicije države Ksoovo .
Poštovani premijeru Rama,
Poštovani ministri;
Verujem da su naši stručnjaci sa obe strane granice uradili dobar posao u razmatranju prethodnih sporazuma između naše dve zemlje, kao i identifikaciji drugih oblasti gde se može produbiti saradnju.
Cilj ovog sastanka dve vlade i onih biće upravo ubrzanje ili poboljšanje primene prethodnih sporazuma i istovremeno proširivanje i produbljivanje bilateralne saradnje izradjivanjem novih sporazuma.
Mi trebamo iskoristiti izvanredne mogućnosti koje se nam pružaju poboljšanjem fizičke infrastrukture između dve zemlje.
Konkretno, Nacionalni put treba da rezultira masovnijim i intenzivnijim protokom ljudi, robe i kapitala između naše dve zemlje, i, takođe, izgradnja interkonektivne linije treba da se pretvori u energetsku integraciju dva sistema.
Poznato je da Kosovo proizvodi struju preko termoelektrana a Albanija preko hidrolektrana . Tako, zahvaljujući novoj liniji, ova dva sistema će se međusobno dopuniti efikasno.
Poštovani prisutni,
Iz mnogo razloga koji su poznati svima, Republika Kosovo ima apriori bezuslovno partnerstvo sa Republikom Albanijom.
Srećom postoji mnogo političke volje na najvišim nivoima obe strane da odnosi između naše dve zemlje budu primer za regionu i šire.
Ali, iako smo u jednu porodicu, to ne znači da naš odnos jednostavno uzimama zdravo za gotovo a da ga ne negujemo .
Stoga, potrebne su aktivnosti kao što je ova danas, da se učvrsti bratska veza i da se materijalizuju konkretne inicijative i projekti.
Naše dve zemlje imaju blisku prošlost i budučnost , ali moramo krenuti ka zajedničkoj budućnosti.
Obe zemlje kao glavnu težnju naših građana imamo učlanjenje u Evropskoj uniji, tako da će ova oblast biti tretirana na današnjem sastanku.
Osim toga, obe naše zemlje kao glavnu osovinu u spoljnoj politici imaju jako savezništvo sa Sjedinjenim Državama.
Ponosimo se članstvom Albanije u NATO i uvereni smo da ćemo u velikoj meri imati koristi od pomoći Albanije za ubrzanje procesa integrisanja Kosova u NATO.
Takođe, naše dve zemlje se bore da izgrade demokratiju, vladavinu prava, konsoliduje i razvijaju ekonomiju – a u svim ovim izazovima -. mi možemo razmeniti znanja i iskustva i da pomognemo jedni drugima, bezrezervno.
Mi ovde, na ovom sastanku, se obavezuju da ćemo učinit sve da se poboljšaju odnosi između građana dotičnih zemalja, nego ćemo takođe preuzeti istorijsku odgovornost koju imamo, da se brinemo o našim sunarodnicima koji su manjina u regionu, kao i da ojačamo veze sa celom našem dijasporom.
Nije slučajno to, što će jedna od od ključnih odluka koje će se doneti na današnjem sastanku biti stvaranje fonda za Albance iz regiona Preševa, Bujanovca i Bujanovca.
Ovaj međuvladin forum će najbolje poslužiti u budućnosti da se usklade politike i stavovi u vezi sa nerešenim problemima Albanaca gde god da su.
Održavanje zajedničkih sastanaka vlada dve države je relativno nova praksa u međunarodni odnosima i pozajmljena je od francusko-nemačkog modela koji ima več 11 godina tradicije.
Poslednjih godina ova nova diplomatska praksa je ušla intenzivno u upotrebu i na Balkanu tako da regionalne karta ovih zajedničkih sastanaka, uz učešće svih članova kabineta vlade iz obe zemlje, je vrlo raznolika, uključujući gotovo sve balkanske države.
Mora se priznati da primena ove prakse od strane naših dveju vlada relativno kasni, s obzirom koliko su puta ovi zajednički sastanci vlada organizovanih u regionu.
Ovaj sastanak, ali i budući sastanci koji će biti organizovan među nama, treba da bude obimniji po radu da bi se nadoknadilo izgubljeno vreme i uhvatio ritam sa ostalim zemljama u regionu.
U diplomatskom, političkom i bezbednostom planu, održavanje ovog zajedničkog sastanka vlada i onih drugih na Balkanu treba uzeti kao pozitivan razvoj u regionu, jer produbljujemo duh saradnje i razumevanja između suseda,uz konsolidaciju mira i stabilnosti.
Održavanje ovakvih sastanaka treba posmatrati kao šansu i prostor za šire diskusije o bilateralnim odnosima i pitanjima.
Sama njegova organizacija dokazuje veći stepen poverenja i nivoa odnosa između dve zemlje i pokazuje veliku volju da se konsoliduju bilateralni odnosi.
Regionalna saradnja i rešavanje bilo kakvih problema sa susedima je takođe bila je jedna od preporuka i kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji, a čitva ova praksa odvija se u skladu sa procesom integracije.
Prema tome , bez trošenja mnogo vremena, ja bih ovom stanku poželeo uspešan rad, ustupujaći reč premijeru Rama.
Last modified: 2 децембра, 2022