Priština, 9. februar 2016
Premijer Republike Kosovo, Isa Mustafa, je učestvovao na okruglom stolu u organizaciji sa predstavnicima medija i civilnog društva na Kosovu.
Tokom radionice, kojoj su prisustvovali i prvi zamenik premijera, istovremeno i ministar spoljnih poslova, Hašim Thači, razgovarali su o aktuelnim dešavanjima u zemlji, procesima koji se očekuju, pogledima kolumnista i ostalih predstavnika civilnog društva u vezi sa izgledima za zbivanja na Kosovu.
Ceo govor premijera Ise Mustafa.
Poštovani prisutni zahvaljujem vam se na dolasku.
Danas smo mislili da zajedno razgovaramo, da razmenimo mišljenja u vezi sa događajima na Kosovu. Mi već duže vreme, i ja i zamenik premijera Thači, ne samo u svojstvu premijera i zamenika premijera, nego i lidera dve največe stranke u zemlji, vladajuće koalicije, smo pratili vaša mišljenje, vaše stavove, bez obzira na to koliko nam se u određenim trenucima dopadaju ili ne, mi se s’poštovanjem ponašamo prema njima, i razmatramo svako mišljenje koje ste vi dali ili dajete.
Visoko cenimo ulogu civilnog društva, ulogu medija, ulogu poslovnih organizacija, i mislimo da je naš razgovor i pronalaženje zajedničkih načina da se izađe iz situacija u kojima se u određenim trenucima može naći naša zemlja, je od osnovnog značaja.
Danas sam pred vama sa g. Hašimom Tačijem, liderom Demokratske partije Kosova, mogu da kažem i sa največim rivalom DSK, jer smo mi kao politička stranke, uvek bili največi rivali. Ima 15 meseci da smo koalicioni partneri i uveren sam da bi i za mene i za njega bilo lakše kada bi jedna strana bila u poziciji, a druga u opoziciji, jer bi lakše upravljali našim subjektima. Ali isto tako, mogu da kažem da je realnost drugačija. Kao rezultat izbora preuzeli smo obavezu da upravljamo zemljom, ne da se suočavamo jedni drugima, nego da vladamo u jednoj fazi od velikog značaja za Kosovo, i u trenutku kada ćemo zaključiti dugoročnu tranziciju u svim oblastima života i delatnosti na Kosovu. Mislim da se upravo tu nalazi početak problema, koji je izazvao neprijateljstva na političkoj sceni, ali ti animoziteti nisu ostali samo kao takvi oni su se sada pretvorili u prepreku za funkcionisanje demokratskih institucija, i moramo da pronađemo zajedničko rešenje u tom pogledu.
Juče smo imali razgovor kod predsednice Republike Kosovo. Želim da se zahvalim i američkom ambasadoru, predstavniku Evropske unije za njihovo učešće i zalaganja za takav dijalog. Mislim da dijalog pomaže zemlji, jedini je način da predstavimo naše argumente i pronađemo naša rešenja. Ali takođe smatram da smo do sada bili u nemogučnosti da iznesemo ove argumente, i pred vama kao civilno društvo i kao organizacije koje imaju posebnu ulogu u društvu, ali i pred poslanicima Skupštine Republike Kosovo , zbog prepreka koje su napravljene u funkcionisanju Skupštine Kosova.
Želeo bih da se osvrnem samo na nekim trenucima koji bi bili važni za nas. Naglašavam da je Republike Kosovo država svih njenih građana, predstavlja kompromis autoktone albanske većine, posle veka napora i žrtvovanja za slobodu i demokratiju. Republika Kosovo je zajednički projekat njenih građana i njihovih saveznika, posebno Sjedinjenih Američkih Država i vodećih zemalja Evropske unije.
Od 12. juna 1999. godine, Srbija je samo naš severni sused, sa kojim imamo sporova o pojedinim pitanjima, ali smo jednom zauvek zatvorili odnose uzajamne zavisnosti od Srbije. Kosovo je nezavisna, suverena država i to je nepovratna realnost.
Republika Kosovo je orijentisana ka evroatlantskim integracijama. Ova orijentacija je prirodna, je garancija budućnosti svih građana Republike Kosovo.
Takođe želim da naglasim da skoro 17 godina nakon oslobođenja, mislim da je neumesno govoriti o povratku Srbije na Kosovo, i ispod nivoa je tendencija podele građana Republike Kosovo i političkih subjekata koji ih glasaju na izdajnike i patriote. Jer jednu takvu stvar niko nema pravo da uradi.
Budući da smo bili podržani od naših saveznika, preuzeli smo i međunarodne obaveze, posebno, garantovanje prava ne-većinskoj populaciji, odnosno manjinama, koje ponekad tako nazivamo, da i oni postanu deo našeg projekta, deo nezavisne i suverene države Kosovo. Mislim da takva spremnost nikome neće nauditi, ni jednom građaninu Republike Kosovo, ni jednom političkom subjektu na Kosovu. Jer mi, i u smislu tradicije, i u pogledu obaveza koje smo postavili da bi uspotavili državu Kosovo i u pogledu njene izgradnje, imamo pravo da ponudimo ovu mogućnosti građanima koji nisu u većini na Kosovu. To zahtevaju naši saveznici, i takođe sa tim mi odajemo počast njima za doprinos koji su dali, i za demokratske vrednosti koje oni razvijaju ne samo na Kosovu, nego iu drugim zemljama.
Mi smo pronašli zajednički jezik sa svim manjinama na Kosovu. Mogu da kažem da je dijalog koji je vođen nekoliko godina, doprineo da integrišemo ne-većinsko stanovništvo, naročito Srbe u institucije Republike Kosovo. Jedini je mandat u Skupštini Republike Kosovo, u kome iamo predstavljene Srbe sa cele teritorije Kosova, i prvi je mandat gde smo postigli da severne opštine koje su sa srpskom većinom, integrišemo, da prihvate zakone Kosova, pravila Kosova, i da sprovede svoje budžete u skladu sa pravilima definisanim od strane Ministarstva finansija i Skupštine Republike Kosovo.
Mislim da su to dostignuća, koji ne možemo negirati, koje moramo da prihvatimo, a na kojima trebamo i dalje graditi suverenitet i izgraditi razvoj naše zemlje. Takođe, ocenjujem da ometanje rada institucija Republike Kosovo nije opcija. Nasilje ne može biti alternativa dešavanjima u zemlji, pružanja rešenja, jer nasilje ugrožava funkcionalnost Kosova, šteti našem imidžu i podstiče protivnike nezavisnosti Kosova. Želim samo da se osvrnem malo na neka pitanja koja opozicija, ali mogu reči i neki od vas, možete smatrati opravdanim za prigovaranje. Radi se o sporazumu za Asocijaciju opština sa srpskom večinom, i o demarkaciji, odnosno obeležavanju granice sa Crnom Gorom. Ja ne ulazim u pozadinu Sporazuma, zato što svi vi znate da on proističe iz prvog sporazuma iz 2013. godine, iz Zakona o ratifikaciji Prvog sporazuma, i ono što je postignuto sa ovim sporazumom o načelima je bilo da Asocijacija treba biti osnovana na osnovu mišljenja koje će dati Ustavni sud, a u skladu sa zakonima Republike Kosovo. Ustavni sud je dao svoje mišljenje o tome, ja ne želim da komentarišem odluku Ustavnog suda, ali želim samo da kažem da je naša obaveza kao vlade da se Asocijacija može osnovati samo na osnovu načela, odnosno odluke Ustavnog suda . Što se tiče demarkacije sa Crnom Gorom, pitanja su veoma jasna. Kosovo ne može izgubiti ni jedan kvadratni metar svoje teritorije, i ja sam uveren da niko ne može da veruje da 80 poslanika Skupštine Republike Kosovo, u slučaju kada se bude izvršila ratifikacija ovog sporazuma, bi prihvatili i da jedan kvadratni metar Republike Kosovo dobije Crna Gora. U međuvremenu, postoje svi instrumenti kojim možemo proveriti svaki zahtev u vezi sa sumnjama u tačnost određivanja granice, imamo i mišljenje State Departmenta SAD, imamo međunarodne eksperte koji mogu da daju svoje mišljenje, tako da je reč samo o spremnosti da mi razgovaramo na osnovu argumenata i da prihvatimo argumente o ovom pitanju.
Iako sam uveren da motivi nisu u vezi sa ovim sporazumom, nego su čisto politički i valadalački, mislim, ipak, da pred građanima, ali i pred vama kao civilnim društvom, moramo da argumentujemo svaku sumnju, svaki motiv, i da budemo jasni u vezi sa tim šta se traži kako se zemlja ne bi našla u neprijatnoj situaciji, da nepružimotakvu sliku pred međunarodnom javnošću, nego da stvorimo mogučnosti da u Skupštini Republike Kosova razvijemo argumenovanu raspravu jer nasilje koje se izražava u parlamentu i van parlamenta, govori o tome da akteri ovog nasilje ne izražavaju spremnost da sedne i razgovaraju sa argumentima o ovim pitanjima ili o ovim navodima, i postavlja se pitanje koliko su ove optužbe istinite ili lažne.
Što se tiče legaliteta i legitimiteta organa institucija Republike Kosovo, mislim da oni imaju svoje legalitet i legitimitet koji su stekli u 2014. godini. Ne želim danas da pričam o brojevima i u vezi sa glasovima, jer su oni jasni i precizni, i poznati javnosti, ali takođe ne vidim nijedan razlog da oni kojima se danas ne dopada njihovo mesto koje su stekli kao rezultat glasanja građana Republike Kosovo, pokušavaju nasiljem da nametnu drugo rešenje, jer se rešenje može zasnivati samo na volji naroda, na osnovu redovnih izbora, koji će se održati u 2018 godini, kao nacionalni izbori, i 2017. godine kao lokalni izbori.
Mi smo radili tokom ovog perioda, kao vladajuća koalicija u određenim prioritetima. Dali smo osnovnu prednost ekonomskom razvoju, i mislim da smo napravili pozitivne razvojne trendove koji obećavaju, privlačenje direktnih stranih investicija, posebno sa potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Mi smo ispunili gotovo sve uslove za liberalizaciju vizna i očekujem da se i vize liberalizuju ove godine. Kao rezultat dobrog upravljanja dobili smo obećanja za fondove od Millennium Challenge Corporation iz Sjedinjenih Američkih Država. To je prvi put da Kosovo dobije sredstva iz ove korporacije.
Zaključili smo sporazume za izgradnju elektrane „Kosova e Re“, koja je najveća privatna investicija od preko milijardu evra koja se dogodila nakon rata na Kosovu. Imamo pozitivne trendove u pogledu ekonomskog rasta, u smislu stranih direktnih investicija. Takođe imamo i veoma stabilnu situaciju finansijskog i bankarskog sektora, kao i veoma dobre odnose sa međunarodnim finansijskim institucijama, i imamo dobre tokove u pogledu uslova finansiranja preduzeća, koji nisu bili veoma pogodni do sada. Učinjeni su maksimalni napori da zaustave utaju poreza, krijumčarenje, da se vodi borba protiv korupcije, borba protiv organizovanog kriminala, ali je za to je potrebno još više vremena i zajedničkog truda koje mi treba da uložimo
Kao koalicioni partneri smo posvećeni da ispunimo svoje sporazume kako bi se osigurala stabilnost i kontinuitet institucija Republike Kosovo, Predsednika, Skupštine i Vlade. Uskoro ćemo izabrati predsednika zemlje, uz puno poštovanje Ustava Republike Kosovo.
Naravno, da ispunjenje svih naših obaveza i prioriteta, koji su deo programa Vlade i sporazuma koalicionih stranaka, nailaze na teškoće zbog trenutne situacije i blokiranja rada Skupštine Kosova i nasilja izvan Parlamenta.
Verujem da je korisno da mi danas delimo naše zajedničke misli, mišljenja i preokupacije zajedno sa vama, imajući u vidu ulogu civilnog društva, medija, preduzeća i poslovna udruženja u našoj zemlji. Hvala vam .
Ceo govor zamenika premijera Hašima Tačija.
Faleminderit shumë i nderuar kryeministër Mustafa,
Poštovani prisutni .
Pokušaću da budem što kraći nakon što je premijer naglasio sva pitanja koja smo imali kao prioritet u institucijama Republike Kosovo. Ali u isto vreme dozvolite mi da izrazim posebno zadovoljstvo što se danas sa vama, kao predstavnicima civilnog društva susrećem, kako bi razgovarali o dešavanja na Kosovu, o funkcionisanju institucija Republike Kosovo, o državnim prioritetima, o putu koji imamo pred nama i naravno o vašim respektivnim mišljenjime za nas kao institucije odlučivanja Republike Kosovo.
Nastavljamo da vidimo ulogu civilnog društva kao nezamenljivu ulogu u društvu, u promovisanju vrednosti i naših tradicija, u isto vreme kao oličenje evroatlantskih vrednosti. Izuzetno je važno da civilno društvo pruži svoj doprinos u razjašnjenju procesa, naravno i u jačanju svih ovih napora koje vršimo. Takođe, je izuzetno važna uloga civilnog društva u održavanju i povećanju transparentnosti rada institucija Republike Kosovo i odgovornosti.
Zbog toga, smo uvereni da je ova diskusija između nacionalnih institucija i civilnog društva od vitalnog značaja za razvoj politika, za ekonomski razvoj, konsolidaciju naše zemlje i jačanju međunarodnog subjektiviteta Republike Kosovo. Pomenuo je i premijer, mi smo u koaliciji, u partnerstvu zajedničkog upravljanja, bazirajuči se i na politički profil naših stranaka desnog centra. Ali uvek sa zajedničkim prioritetima od nacionalnog interesa. Naravno, svi smo svedoci, oba sporna pitanja u slučaju donošenja nekih načelnih elemenata u odnosu na formiranje Asocijacije opština sa većinskim srpskim stanovništvom i sporazumom o demarkaciji sa Crnom Gorom.
Vlada Kosova, naglasio je premijer, poštuje odluku Ustavnog suda, koji je konstatovao da postoje neki elementi načela za formiranje ove Asocijacije nisu u duhu ustava, ali Ustavni sud dozvoljava osnivanje Asocijacije opština sa srpskom većinom i zahteva da se u potpunosrti poštuje Ustav Republike Kosovo. Pozdravljamo iu potpunosti ćemo implementirati ovu odluku Ustavnog suda i mislim da je ova odluka obavezujuća za ceo politički, institucionalni spektar i sve ljude koji su učestvovali u ovom procesu.
Pošto živimo ovde i slušamo jedni druge i direktno, iu debatama i kroz različite medije, čitamo i slušamo jedni druge, gledamo ih i na elektronskim medijima, bilo je mišljenja: zašto sada ta Asocijacija. Želim da naglasim da Asocijacija, jer ovde imamo ljude koji su bili u tom procesu, proizilazi iz Ahtisarijevog plana. Na osnovu dokumenta predsednika Ahtisarija smo proglasili Kosovo nezavisnim i suverenim. Zatim je nastavljen pregovarački proces u Parizu, za punu normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije. Taj proces sam kao premijer ja vodio na političkom nivou, bila je i Alijansa za budućnost Kosova predstavnica i odigrala je veoma značajnu ulogu u ovom važnom procesu, kao direktni učesnik.
Želeo bih još jednom da se zahvalim premijeru Mustafi, koji je tada bio lider opozicije, na konstruktivnoj ulozi i podršci koji je sporazum u aprilu 2013. godine, dobio u Skupštini Republike Kosovo, jer i ja usamljen ne bih mogao da postignem ništa, pre svega, bez konstruktivne podrške, Demokratskog saveza Kosova, koji je bio opozicioni lider i bez učešća Alijanse za budućnost Kosova. Zbog toga, sada nastavljamo sa idejom osnivanja ove Asocijacije koja je i izvor sporazuma od aprila 2013. godine. Postoji kontinuitet, ovo pitanje nije proizašlo sada, u ovo vreme i u jednom ili drugom obliku, svi smo imali naše odgovornosti.
Što se tiče drugog pitanja, demarkacije, potpisali smo sporazum, sporazum koji je dobra volja između dve države, sporazum koji je zasnovan na svim relevantnim dokumentima političkih procesa, kroz koje je Kosovo prošlo od ‘ 45 pa nadalje, ali prema Ustavu iz 1974. godine da bi se nastavilo sa Kumanovskim sporazumom koji je doveo NATO na Kosovo, da nastavi sa dokumentom predsednika Ahtisarija, o kojim granicama je proglašena i nezavisnost Kosova. Ratifikacija se u Skupštini Kosova neće izvršiti, bez detaljnog razjašnjenja svake primedbe i svake sugestije. Tražili smo naravno da da svoj doprinos preko političkog spektra i svakog građanina. Čvrsto verujemo da je Komisija izvršila profesionalni posao, komisija je ista koja je sprovela demarkaciju sa Makedonijom.
Takođe su poštovane mape NATO-a, i nijedna druga mapa prilikom postizanja ovog sporazuma. Često je premijer navodio, i sada stalno ističemo pozvali smo svakog građanina koji ima i najmanje primedbe da se pojavi, i da se ovo pitanje reguliše, minut posla, sa dokumentacijom, ukoliko se osporava neki sentimetar njegove imovine, a kamoli da se govori o hektarima. Postoji obostrana spremnost i države Crne Gore, čak i od nas, da se ova pitanja regulišu i da se prevaziđu bez ikakvog političkog opterećenja. Zbog toga, bi ovo pitanje moglo biti zatvoreno samo kada se ratifikuje od strane Skupštine Kosova. U Skupštini Kosova neće biti ratifikovano bez zaključivanja bilo kakvih nejasnoća i bilo kog zapažanja koja može imati ma samo i jedan građanin Republike Kosovo. Hvala vam mnogo Premijeru!
Last modified: 2 децембра, 2022