London, 24. februar, 2014
Govor premijera Republike Kosovo, Hashima Thacija, na 7. konferenciji premijera zemalja članica Evropske banke za obnovu i razvoj.
Poštovani premijeri,
Poštovani ministri i predstavnici zemalja članica EBRD,
Uvaženi gosti,
Dame i gospodo,
Dozvolite mi da se prvo zahvalim svim članovima EBRD za organizovanje ovog foruma sa glavnom temom investicije u Zapadnom Balkanu.
Samo pre nekoliko godina bilo je teško poverovati da će premijeri iz regiona biti deo jednog zajedničkog panela kako bi razgovarali o uglavnom ekonomskim pitanjima.
Posebno je zadovoljstvo da zastupam Kosovo, kao jedno od najmlađih članova EBRD.
Još od posle rata EBRD je podržavao Kosovo i nadam se da će i u budućnosti nastaviti da podržava kosovsku privredu, za poboljšanje života naših građana, i da će doprineti miru i stabilnosti u regionu.
Od proglašenja nezavisnosti 2008 godine, Kosovo je nastavilo sa svojim progresom kao demokratska zemlja sa održivim ekonomskim razvojem.
Do danas, je 106 zemlje priznalo nezavisnost Kosova.
Veoma smo blizu zaključivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom i takođe smo u stalnom dijalogu sa našim susedom Srbijom za normalizaciju odnose između naše dve zemlje, za bolju budućnost građana i za ceo region.
Tokom ovih godina Vlada Kosova je završila velike kapitalne projekte, uključujući izgradnju autoputa koji povezuje Kosovo sa Albanijom kao i međunarodnom aerodromu u Prištini koji je bez sumnje, među najboljim u regionu.
Mi smo na pragu početka izgradnje novog autoputa koji povezuje Kosovo sa Makedonijom i uskoro očekujemo da započne faza nadmetanja za projekat Brezovica, turistički centar međunarodnih razmera.
To su uspesi koji su samo pre nekoliko godina, bili nezamislivi za Kosovo.
Sada kada je prošlo 15 godina nakon intervencije NATO-a, Kosovo je uspeo da operacionalizuje tržište slobodne ekonomije i da postane ozbiljan partner za region i šire .
Tokom ovog puta smo uspeli da izgradimo drumsku infrastrukturu sa evropskim standardima, poboljšali smo poslovno okruženje smanjivanjem poreza, obezbeđujući jeftinu fleksibilnu radnu snagu eliminisanjem barijera za pristup tržištu i obezbeđivanjem putem zakona ravnopravnog tretmana međunarodnih i domaćih investitora.
U proteklih 5 godina, Kosovo je ostvarilo porast BDP-a od prosečno 5%, koji se smatra velikim dostignućem institucija.
Ovaj rast je ostvaren uprkos globalnoj ekonomskoj krizi koja je imala negativne efekte i na region.
Pozitivni ekonomski trendovi na Kosovu su pokazatelj reformi koje su preduzete od Vlade Kosova.
Kosovska vlada je pokrenula niz reformi u cilju unapređenja poslovnog okruženja, jačanje privatnog sektora, kao i za održiv ekonomski rast.
Privatne investicije su ostale na 20-22% BDP-a u poslednjih pet godina, dok su javna ulaganja povećana sa 5% na 12% BDP-a.
Verujemo da za podsticanje privrednog rasta i zapošljavanja, ulaganje iz privatnog sektora se moraju povećati i institucije treba da sprovedu odgovarajuće politike.
Kapitalne investicije su stalno u porastu još od proglašenja nezavisnosti.
One su rasle sa154 miliona evra u 2008 godini na 500 miliona evra u 2013 godini.
Povećanje javnih investicija je omogućeno boljim upravljanjem budžetom, bolji učinak carinskih organa i poreske administracije, kao i ekonomski plan prikladniji potrebama privatnog sektora.
Potrošili smo mnogo energije u poslednje tri godine na jačanju postojećeg tržišnog sistema, koji obezbeđuje da Kosovo bude potpuno integrisan partner, poznat u regionu i svetu.
Stalno smo radili sa privatnim sektorom u cilju poboljšanja poslovnog okruženja i investicione klime jer smatramo da je to jedini pravi način da se ostvari održivi ekonomski rast.
Svi ovi napori da se poboljša okruženje za poslovanje su se odrazili na poboljšanje rangiranje Kosova u izveštaju Svetske banke poslovanja za 2014.
Imali smo značajan napredak za 40 mesta u poslednje 2 godine.
Kosovo je zvanično progašeno kao 5-ti top reformator na svetu od 185 zemalja koje su u konkurenciji, ostavljajući iza većinu zemalja regiona po broju reformi koje su realizovane u ove protekle dve godine.
Ali nisu samo reforme za poboljšanje poslovnog e okruženje razlog za ulaganje u našu zemlju.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom Unijom i CEFTA su među glavnim razlozima koji omogućavaju potencijalnim investitorima da vide Kosovo ne samo kao tržište od 2 miliona potrošača, nego kao tržište odakle se može izvoziti na tržište od 32 miliona potrošača u zemljama CEFTA i skoro 600 miliona potrošača u Evropskoj uniji, ne uključujući preferencijalne trgovinske mere od strane SAD-a, Japana i Norveške.
Kosovo takođe nudi efikasniji poreski sistem, uzimajući u obzir procenu zvaničnika Međunarodnog monetarnog fonda kao najbolji sistem na svetu, posle Novog Zelanda, jer je veoma jednostavan i lak za preduzeća.
Osim toga, pored efikasnog poreskog sistema, Kosovo nudi najniže poreze u Evropi, pružajući stranim investitorima samo 10% poreza na korporativni profit, samo 5% obaveznog penzijskog doprinosa i 0% poreza na dividende.
Postioje i mnoge druge pogodnosti koje nudi Kosovo, kao što je zaštita stranih investitora kojima se garantuje celokupna njihova investiciju kroz Zakon o stranim investicijama.
Isto tako i makroekonomska stabilnost sa samo 6.2% BDP-a, kao javnog duga, i duh preduzetništva, koji postoji na Kosovu su važni faktori za strane investitore.
U cilju podsticanja i ohrabrivanja stranih investicija na Kosovu, prošle godine smo doneli Zakon o privrednim zonama, koja predviđa stvaranje dve slobodne ekonomske zone na teritoriji Kosova.
Stvaranje ovih oblasti je u toku, one će uskoro biti na raspolaganju stranim investitorima, koji imaju za cilj da proizvode sa niskim operativnim troškovima i da izvoze bez carina, u sve zemlje regiona i EU.
To ne samo da omogućava evropskim kompanijama značajno smanjenje troškova poslovanja, nego im takođe omogućava da izbegnu plaćanje poreza i carine na prodaju, dok proizveden proizvod ima destinaciju u zemaljama inostranstva.
Osim toga, Kosovo ima najmlađe stanovništvo u Evropi, sa oko 70% ispod 35 godina.
Kosovska omladina je dinamična sila razvoja procesa na Kosovu i jedno od najvećih i najodrživijih dobara ekonomskog razvoja.
To je efikasna radna snaga sa niskim troškovima i konkurentna sa zemljama u regionu.
Uz sav vidljivi napredak, svestan sam da još uvek imamo ekonomske izazove.
Iako je svake godine sve bolje, trgovinski deficit je dalje visok za Kosovo.
Direktne strane ivesticije su u stalnom porastu, ali mi moramo učiniti više da bi se povećao broj stranih investitora i vrednost ovih investicija.
Nezaposlenost, iako je u padu, još uvek nije na prihvatljivom nivou za privredu u razvoju kao što je Kosovo.
Svi ovi izazovi, i mnogi drugi čekaju nas u bliskoj budućnosti.
Verujem da ćemo ih prevazići i nadam se da će EBRD igrati važnu ulogu da bi nas podržala u tom pravcu.
Obećavam vam da se nećemo zaustaviti i da ćemo nastaviti da produbljujemo ekonomske reforme na Kosovu.
Slobodne ekonomske zone, niži troškovi poslovanja u Evropi, među najnižim porezima u Evropi, slobodan pristup tržištu Evropske Unije, jugoiIstočne Evrope, Turske, Amerike, Japana i Norveške, obezbeđivanje stranih investicija, poboljšanje infrastrukture kao i konstantne reforme za poboljšanje investicione klime su samo neki od razloga zašto bi se Kosovo trebalo smatrati pogodim mestom za realizaciju investicije.
Hvala vam!
Last modified: 2 децембра, 2022