Priština, 10 mart 2025
U čast obeležavanja Međunarodnog dana žena, premijer Republike Kosovo, Albin Kurti, danas je učestvovao na prezentaciji Mreže žena na pozicijama na kojima se donose odluke u javnoj upravi i nezavisnim institucijama, u organizaciji Agencije za ravnopravnost polova, u okviru Kancelarije premijera.
Premijer je započeo svoj govor sa čestitkom povodom Međunarodnog dana žena, 8. marta. On je rekao da je naša zemlja nesumnjivo napravila važne korake i otvorila nove puteve za rodnu ravnopravnost i institucionalnu pravdu, iako smo još daleko od društva u kojem žene ne žive pod senkom mizoginije kao fenomena, pritiska koji prerasta i u nasilje, ili diskriminacije koja seže do isključenosti.
„Naši koraci kao države pokazuju i jedan politički fokus i institucionalnu konzistentnost. Znamo da je ostalo mnogo izazova. Iskustvo naše zemlje nosi istinu koja se ne može poreći, i moramo se često vraćati u našu prošlost, kako se ona više nikada ne bi ponovila. Društvo koje je izašlo iz duge okupacije i rata sa genocidom, posle mnogih oslobodilačkih borbi mnogih žena i muškaraca, krenulo je u kolektivnoj slobodi, a sada je, čini se, bitka za individualnu slobodu njegov sledeći izazov. Izgradnja društva u kojem svaki pojedinac ima jednake mogućnosti, bez obzira na pol, bez obzira na razlike. „U stvari, trebalo bi da budemo jednaki ne zato što nemamo razlike, već upravo zato što imamo razlike“, rekao je on nakon što je naveo neke od akcija i politika koje podržavaju osnaživanje žena u zemlji.
Na ovom događaju predstavljena je Mreža žena na pozicijama odlučivanja u javnoj upravi i nezavisnim institucijama, koja ima za cilj da podstakne i podrži žene za njihovo učešće na visokim rukovodećim pozicijama, promovišući prisustvo vodećih i uspešnih žena, kroz zagovaranje zasnovano na principu meritokratije i učinka. Premijer Kurti je izrazio zahvalnost na pozivu u ovoj Mreži, koja je stvorena uz podršku Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva na Kosovu.
Pozvao je žene ove Mreže da ne razmišljaju samo o svom putu, već da skrenu pažnju i na mlade žene koje su na početku ovog puta. Istovremeno, pozvao je da potvrdimo što više pozitivnih primera koliko znamo i možemo. Ovom prilikom, među pozitivnim primerima, on je istakao generalnu direktorku Pošte Kosova Noru Raci i generalnu direktorku Telekoma Kosova Burbuće Hanu.
„Pošta Kosova je za prethodnih pet godina imala kumulativni gubitak od 5.3 miliona evra, a 2024. godine sa glavnim izvršnim direktorom Norom Raci izašla je sa dobiti od 350 hiljada evra. S druge strane, Telekom Kosova je posle osam godina sa kumulativnim gubitkom od 149 miliona evra i posle gubitka od 11 miliona evra u 2021. godini, 2023. i 2024. godine imao kumulativnu dobit od 15 miliona evra. Dakle, Nora Raci i Burbuqe Hana, upravljaju milionima i znate šta, ove uspešne priče izlaze uspešno i stalno, ova impresivna dostignuća, mi zajedno, moramo da afirmišemo“, rekao je premijer.
Na kraju svog izlaganja, premijer se osvrnuo na studiju prema kojoj žene u politici, žene u administraciji, ne rade lošije od muškaraca, ali je prethodna sumnja u njihov učinak veća.
„Stoga, uz zajedničku institucionalnu rodnu solidarnost, hajde da se angažujemo želeći drugačiju budućnost da počnemo da razmišljamo drugačije o okruženju koji stvaramo. Prostore koji ne kopiraju prošlost, već grade novu budućnost. Prostor u kojem liderstvo nije samo nastavak moći, već način da se održi dostojanstvo i donese jednakost, kako u učešću tako iu donošenju odluka. Iako se vreme linearno kreće u jednom pravcu, put ovog našeg posvečenog angažovanja i solidarnosti postaje vreme koje dobijamo a ne gubimo“, zaključio je premijer.
Kompletan govor premijera Kurtija:
Poštovana gđa Emilija Rexhepi, zamenica premijera u Vladi Republike Kosovo, zadužena za Pitanja Manjina i Ljudska Prava,
Poštovana gđo Arbërie Nagavci, ministarka obrazovanja, nauke, tehnologije i inovacija,
Poštovana gđa Edi Gusia, izvršna direktorka u Agenciji za ravnopravnost,
Poštovani g. Jonathan Hargreaves, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u Republici Kosovo,
Poštovana gđa. Vlora Spanca, Glavna revizorka Republike Kosovo,
Uvažena gđa. Leonita Shabani Mullarama, Generalna sekretarka u Ministarstvu ekonomije,
Poštovani ministri i zamenici ministara, i predstavnici lokalnih institucija,
Poštovane prisutne,
Dame i gospodo,
Poštovani gosti, članovi uprave i žene čelnice,
Srećan 8. mart! Neka svaki dan bude dan života, dobrog života koji cveta svakodnevno, a ne samo sa cvećem 8. marta. Kosovo je nesumnjivo napravilo važne korake i otvorilo nove puteve za rodnu ravnopravnost i institucionalnu pravdu, iako smo još uvek daleko od društva u kome žene ne žive u senci mizoginije kao fenomena, pritiska koji čak postaje nasilje, ili diskriminacije koja seže do isključenosti.
Istorija i mnoga naučna istraživanja govore nam o dubokoj povezanosti mira i žena u liderstvu, povezanosti koja nije samo statistika, već i dokaz da je tamo gde žene vode, život pravedniji i bolji, za žene i muškarce, za celo društvo. Ipak, prepreke sa kojima se žene suočavaju su veće, dublje i nevidljivije od onih sa kojima se suočavaju muškarci. Često je sama struktura vlasti ta koja zatvara vrata ženama i drži ih podalje od prostora za donošenje odluka i dalje od vremena učešća; Ove nepravde nisu ni slučajne ni retke, već svakodnevne jer su utkane u sam javni i privatni život.
Rod nije jednostavna činjenica, već čitav sistem koji utiče na politiku i planiranje, administraciju i upravljanje, kao i sam način na koji se vrši upravljanje. I, da, manje je verovatno da će žene zloupotrebljavati javna sredstva, ali je veća verovatnoća da će snositi teret rada i odgovornosti za opšte dobro. Kada žene rukovode, one ne rukovode samo da bi dobile poziciju, već i da bi promenile smisao liderstva.
Razne studije dokazuju da su žene manje korumpirane od muškaraca, a građani svuda, a posebno kod nas, najviše mrze korupciju.
Rešavanje rodnih nepravdi i nejednakosti bilo je u središtu našeg rada kao Vlade i tokom ovog prvog punog mandata napravili smo mnogo koraka koji nisu mali.
• Direktno smo podržali zapošljavanje preko 12 hiljada žena;
• Od primljenih u javnu upravu, 2023. godine 48% su bile žene, dok su sledeće, 2024. godine, 63% bile žene;
• Podržali smo zapošljavanje više od 4 hiljade lica (od kojih je 55% žena) koji nisu imali nijednog zaposlenog člana porodice, kroz program „Vlada za porodice“;
• Obezbedili smo obuku za posao i podršku pri zapošljavanju za 239 osoba sa invaliditetom (od kojih su 120 žene i devojke);
• Pokrenuli smo meru zapošljavanja žena koje su žrtve nasilja;
• Porodiljski i dečiji dodaci: koristilo je preko 400 hiljada dece i skoro 70 hiljada žena, mladih majki, porodilja i korisnica, od kojih je 2/3 nezaposleno, a kao rezultat naknada ukupno oko 100 hiljada žena je prvi put u životu otvorilo račune u banci;
• Podržali smo žene u poljoprivredi sa 10 miliona evra kroz subvencije i grantove, jer su žene angažovane kao radnice, i kao vlasnice u poljoprivredi i stočarstvu mnogo više nego što mislimo;
• Podržali smo 711 preduzeća (30% njih u vlasništvu žena) sa izvoznim potencijalom kroz grantove u vrednosti od 20.5 miliona evra i subvencionisanje investicionih kredita za 450 preduzeća sa 12.4 miliona evra kroz meru 2.1;
• Povećan je pristup žena imovini: afirmativne mere za besplatno uknjiženje zajedničke imovine na ime oba supružnika dovele su do ukupno 17,592 registrovane imovine prošle godine u poređenju sa samo 105 u 2016. godini; i,
• Dodatna novčana podrška za žene vlasnice ili suvlasnice kuća ili preduzeća u šemama energetske efikasnosti (postoji preko 180 žena korisnica);
Naši koraci kao države pokazuju i politički fokus i institucionalnu doslednost. Znamo da tu ostaje još dosta izazova. Iskustvo naše zemlje nosi istinu koja se ne može poreći i često se moramo vraćati u našu prošlost da se ona nikada ne ponovi. Društvo koje je izašlo iz duge okupacije i rata sa genocidom, posle mnogih oslobodilačkih borbi mnogih žena i muškaraca, prešlo je u kolektivnu slobodu, a sada je, čini se, bitka za individualnu slobodu njegov sledeći izazov. Izgradnja društva u kojem svaki pojedinac ima jednake mogućnosti, bez obzira na pol, bez obzira na razlike. U stvari, treba da budemo jednaki ne zato što nemamo razlike, već upravo zato što imamo razlike.
Iako danas žene na Kosovu zauzimaju više rukovodećih pozicija nego pre, prepreke ostaju, a te prepreke nisu samo pravne ili političke, već su ukorenjene u sam način na koji vlast funkcioniše: strukturalne su, u prostorima gde se donose odluke; kulturne su, u načinu na koji se žene sude za reči koje izgovaraju, načinu na koji govore, oblače se i ponašaju; i institucionalne su, jer sistem koji je izgradio prošlost nastavlja da manje-više diktira sadašnjost. Postoje prepreke na tržištu rada, unutar institucija u kojima se oblikuje budućnost, sa vidljivim i nevidljivim zidovima, sa tišinom koja ih isključuje i sa barijerama koje zahtevaju mnogo veći napor da se prevaziđu.
Kreiranje politike mora imati jasan cilj da postigne maksimalnu zastupljenost zajedničkih društvenih potreba i da stvori delotvorne mehanizme za njihovo rešavanje, čak i kada su specifične. Generalno, tokom godina, posebno nakon nezavisnosti Republike Kosovo, čini se da su naše institucionalne politike zasnovane na dobrim evropskim praksama, ali ne retko, bez davanja kulturnog konteksta i istorijske perspektive naše zemlje, što može uticati na njihovu efektivnu implementaciju. Kada su u pitanju dobre rodne politike, Republika Kosovo se sa Istanbulskom konvencijom, kao jednim od ugovora Saveta Evrope, obavezala na dobre međunarodne standarde, a ova konvencija je poznata po svom holističkom pristupu, baš kao što bi zapravo svaka politika trebala da ima. Stoga institucije moraju delovati na sveobuhvatan, multisektorski i dobro koordinisan način. Svaka instanca lanca ima svoju ulogu i odgovornost, bilo na centralnom ili lokalnom nivou, posebno u vezi sa spoljnim mehanizmima koji su partneri.
U ovom trenutku nešto je započeto i na tome se radi, ali su potrebe i dalje velike. A eskalacije unutar radnog mesta su dimenzija koja zahteva pojačano i potpuno drugačije delovanje, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, posebno u privatnom. U narednim mesecima i godinama, poštovane dame, sa povećanjem zaposlenosti žena, prava žena na radnom mestu moraju biti zaštićena i unapređena. Solidarnost države sa ženama i solidarnost žena među sobom, u zapošljavanju i za povećanje broja radnih mesta, naša su buduća briga. Koliko god da su zakoni dobri i koliko god inspektorati bili stručni, ne mogu zameniti sindikate. U bliskoj i srednjoročnoj budućnosti, prava žena će zavisiti više nego ikada od jačanja sindikata kao organizacija i sindikalizma kao duha.
A za organizovano zapošljavanje potrebno je obrazovanje i obuka. Ulagali smo i u mlađe generacije, jer znamo da nijedno društvo ne može napredovati ako mladići i devojke ostanu zatvoreni, u isčekivanju prilike koje nikada ne dolaze. Preko 16 hiljada mladih je zaposleno preko Superposla, od kojih su 51% mlade žene i devojke. Kroz Kosovo Generation Unlimited, skoro 3,000 mladih ljudi je steklo radno iskustvo, a preko 60% su žene i devojke. I više od 6,800 stipendija je dodeljeno u oblasti nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), od kojih su 6,600 koristile devojke i mlade žene. Ali ovo nisu samo brojke prikazane u izveštajima; To su konkretne priče, to su devojke i momci koji danas rade, stvaraju, doprinose i koriste, i razmišljaju o drugačijem Kosovu od onog koje su nasledili.
Zahvaljujem vam na pozivu u ovu Mrežu, uz podršku Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva, a koja nije samo sto za diskusiju, već mesto gde će se žene okupiti da podele teret, pronađu zajedničku snagu i preduzmu akcije.
Iz tog razloga, danas želim da pozovem žene ove Mreže da ne razmišljaju samo o svom putu, već i da skrenu pažnju na mlade žene koje su na početku ovog puta. Kod onih kojima vrata još uvek nisu otvorena, kod onih koji traže primer, reč, pruženu ruku. Jer liderstvo nije potpuno, učešće nije održivo, ako ne razmišljate o onima koji će doći posle vas, posle nas.
Istovremeno, potvrdimo što više pozitivnih primera koliko znamo i možemo. Ovom prilikom dozvolite mi da napomenem da su u javnim preduzećima 50% imenovanih članova od 2021. godine žene, u poređenju sa samo 10% u 2017. godini. I upravo ovo povećano imenovanje žena u javnim preduzećima rezultiralo je jačanjem tih preduzeća. Dozvolite mi da danas uzmem samo dva primera, Noru Raci u Pošti Kosova i Burbuqe Hana u Telekomu Kosova.
Zanimljivo je da je Pošta Kosova, prethodnih pet godina, imala kumulativni gubitak od 5.3 miliona evra, a 2024. godine sa glavnom izvršnom direktorkom Norom Raci izašla je sa dobiti od 350 hiljada evra. S druge strane, Telekom Kosova je posle osam godina sa kumulativnim gubitkom od 149 miliona evra i posle gubitka od 11 miliona evra u 2021. godini, 2023. i 2024. godine imao kumulativnu dobit od 15 miliona evra. Dakle, Nora Rraci i Burbuqe Hana, upravljajte milionima i znate šta, pojavljuju se uspešno i stalno ovi slučajevi uspeha, ova impresivna dostignuća, mi zajedno moramo da potvrdimo.
Prema jednoj studiji, žene u politici, žene u administraciji, ne rade lošije od muškaraca, ali je prethodna sumnja u njihov učinak veća. Dakle, problem su predrasude drugih, a ne rezultati žena. Problem su oni koji sumnjaju u žene, a ne žene koje neko želi kao optužene.
Stoga, uz zajedničku institucionalnu rodnu solidarnost, hajde da se angažujemo težeči prema drugačijoj budućnosti i da počnemo da razmišljamo drugačije o prostoru koji stvaramo. Prostore koji ne kopiraju prošlost, već grade novu budućnost. Prostor u kojem liderstvo nije samo nastavak moći, već način da se održi dostojanstvo i da donese ravnopravnost, kako u učešću tako iu donošenju odluka. Iako se vreme linearno kreće u jednom pravcu, put ovog posvećenog angažovanja i solidarnosti postaje vreme koje dobijamo, a ne gubimo.
Hvala vam!
Last modified: 14 марта, 2025