Priština, 10 maj 2023
“Never forget: Nikada ne zaboravi“ i „Never again“ ili „Nikad više“, uputstva su da se Holokausta uvek sećamo, što u slučaju Roma i Sinta ima posebno značenje jer genocid nad njima često ostaje u zaboravu i oni nastavljaju da se suočavaju sa otvorenom diskriminacijom u današnjoj Evropi, rekao je premijer Republike Kosovo Albin Kurti na otvaranju izložbe o Holokaustu nad Romima i Sintima, koje je održano danas u Narodnom muzeju Kosova.
On ohrabruje sve građane Kosova da posete ovu veoma vrednu i veoma važnu izložbu o skoro zaboravljenoj istoriji Holokausta.
Govor premijera Kurtija:
Vaša Ekselencijo, ambasadore Nemačke Joern Rohde,
Ambasadoru Tomas Szuniog, šef kancelarije Evropske unije na Kosovu,
Zameniče ambasadora Italije Ferero,
Poštovani izvršni direktore Glasa Roma, Aškalija i Egipćana, g. Isak Skenderi,
Poštovani poslaniče Galushi,
Poštovani zameniče ministra kulture, omladine i sporta, Elšani,
Dame i gospodo,
Sestre i braćo,
Poštovani prisutni,
Never forget: Nikad ne zaboravi. Ovo uputstvo da se uvek pamti Holokaust ima posebno značenje u slučaju Roma i Sinta. Zato što je genocid nad njima često zaboravljen, toliko da ih istoričari znaju kao „zaboravljene žrtve Holokausta“. Dakle, ova izložba, koja se danas otvara u Prištini, ima značaj i van granica Kosova. To je deo novih nastojanja širom sveta da se detaljno dokumentuje genocid nad Romima i Sintima — tako da nikada ne bude zaboravljen.
Što se tiče tačnog broja Roma i Sinta žrtava u Holokaustu, brojke istoričara se razlikuju. Ali svi se slažu da su posledice Holokausta po njihovo stanovništvo bile razorne: Nacisti i njihovi saradnici eliminisali su više od polovine stanovništva Roma i Sinta u Evropi. Među ovim žrtvama je bilo na hiljade ljudi ubijenih u jednoj noći, 2. avgusta 1944. godine, u koncentracionom logoru Aušvic-Birkenau.
Međutim, Romi i Sinti tog mračnog perioda nisu bili samo žrtve Hitlerovog genocidnog projekta; bili su i inspirativni primeri otpora prema ovom projektu. Sledeće nedelje, 16. maja, obeležava se Dan otpora Roma. Na današnji datum pre 79 godina, 1944. godine, preko 600 zatvorenika Roma i Sinta, naoružanih samo čekićima, pijucima i lopatama, organizovalo je smeli ustanak protiv čuvara Aušvic-Birkenaua. Nažalost, bilo je samo pitanje vremena kada će stražari ponovo preuzeti kontrolu nad kampom. Ali, zbog organizovanog otpora 600 heroja i heroina, nacisti tog dana nisu uspeli da pošalju ni jednog Roma ili Sinta u gasne komore. Kao što je kasnije rekao preživeli holokausta, „16. maj je podsetnik da nema te razorne sile kojoj se ne može suprotstaviti“.
Pored „never forget“, postoji još jedno uputstvo koje se često pominje u vezi sa holokaustom: „Never again“ili „Nikad više“ Ovo uputstvo takođe ima posebno značenje u slučaju Roma i Sinta. Jer, oni se i dalje suočavaju sa otvorenom diskriminacijom u današnjoj Evropi. Naime, diskriminacija romske dece u osnovnim školama bila je predmet razmatranja u nekim od najvažnijih predmeta Evropskog suda za ljudska prava u oblasti jednakosti pred zakonom. Ovi slučajevi pokazuju koliko je rasprostranjena diskriminacija i socijalna isključenost ovih zajednica, čak i više od pola veka nakon završetka Holokausta.
Nama može izgledati da je malo verovatno da će se u Evropi ponoviti genocid nad Romima i Sintima. Međutim, kako bismo osigurali da se to više nikada ne ponovi,
svako evropsko društvo mora da udvostruči svoje napore u borbi protiv diskriminacije Roma i Sinta, kao i da se pronađu načini da oni budu deo društvenog, ekonomskog, kulturnog i političkog života, kao slobodni i ravnopravni građani.
Vlada Republike Kosovo je preduzela neke konkretne korake u ovom pravcu, posebno za zajednice Roma, Egipćana i Aškalija. Kao i svaka zajednica u našoj zemlji, smatramo da oni pripadaju Kosovu i da je Kosovo takođe njihovo. Među raznim inicijativama, podelili smo 500 stipendija u vrednosti od 300 hiljada eura za srednjoškolce ovih zajednica. Takođe smo dali 100 dodatnih stipendija studentima iz ovih zajednica na državnim univerzitetima. U međuvremenu, zaposlili smo 100 pripravnika za 6 meseci prakse u javnim institucijama, sa prioritetom na mlade iz nevećinskih zajednica. I, zajedno sa Glasom Roma, Aškalija i Egipćana i drugim partnerima, po prvi put smo pokrenuli nacionalnu platformu gde se mogu prijaviti slučajevi diskriminacije.
Izložba, koja se otvara danas, je sledeći primer ove plodne saradnje između Vlade Kosova i civilnog društva. Želim da se ova saradnja nastavi i u budućnosti sa drugim novim inicijativama i programima. Ali do tada, ohrabrujem sve građane Kosova da posete ovu veoma vrednu i veoma važnu izložbu o skoro zaboravljenoj istoriji Holokausta.
Hvala vam!
Last modified: 16 маја, 2023