Priština, 5. maj 2025
Vršilac dužnosti premijera Republike Kosovo, Albin Kurti, učestvovao je na Memorijalnoj akademiji povodom obeležavanja 40-godišnjice smrti istaknutog političkog aktiviste, Zijaha Shemsiua, koju su organizovali Društvo „Pokret“ i Udruženje političkih zatvorenika.
„Zijah Shemsiu je ubijen od torture jugoslovenskih sigurnosnih vlasti, kao što je pre 21 godine ubijen u zatvoru u Prištini, Fazli Greiçevci. Svoju političku aktivnost i posvećenost ostvarivanju političke volje ugnjetavanih Albanaca pod Jugoslavijom platili su svojim životima. Zijah Shemsiu je preminuo u vreme kada je uzvik „Kosovo Republika“ bio popularan slogan, a danas, 40 godina kasnije, četiri decenije kasnije, on se seća u Republici Kosovo, kada je ovaj slogan već politička stvarnost.“ izjavio je premijer Kurti u svom govoru.
Poznat po nadimku Sefa, Zijah Šemsiju bio je među organizatorima aktivnosti podrške prema njima na Kosovu, kao što su demonstracije 11. aprila 1981 u švajcarskoj prestonici Bernu. Zijahu je distribuirao letke i štampu tajnih političkih organizacija, kao što su novine „Glas Kosova“, „Sloboda“ i „Glasnik slobode“. Mnogo aktivan u političkoj dijaspori Albanaca, Zijah Shemsiu je doprineo osnivanju albanskih klubova kao što su klub „Asim Vokshi“ u Lozani i klub „Igballe Prishtina“ u Ženevi.
Premijer je podsetio na ulogu Zijaha Shemsiua i njegovih saradnika, njihov politički aktivizam i sastavljanje, pisanje i potpisivanje pisma pod nazivom „Događaji na Kosovu nisu kontrarevolucija“.
Ovo protestno pismo je upućeno Predsedništvu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i imalo je za cilj da razjasni uzroke, razloge, okolnosti i pravi karakter demonstracija iz 1981. godine. U stvari, to nije bilo samo pismo iz zatvora niti pamflet, već politički traktat pun logičkih i naučnih argumenata te društvenih i političkih teorizacija.“ izjavio je premijer.
“Sećamo ga se zajedno sa njegovim prijateljima i saradnicima, od kojih su mnogi i danas ovde među nama, jer politika bez istorije nije ništa više od zablude: bez vremena i bez temelja, bez ideja i bez smisla.” Slava Zijahu Shemsiuu, sa najdubljim zahvalnostima i poštovanjem za generaciju demonstracija iz 1968. i 1981. godine, kao i među svima onima koji su se angažovali na bezbroj načina za ostvarenje političke volje Albanaca.” završio je svoj govor premijer Kurti.
Kompletan govor premijera Kurti:
Poštovana porodice Shemsiu,
Poštovani bivši politički zatvorenici svih generacija,
Poštovani drugovi i saradnici Zijaha Shemsiua,
Poštovani g. Shefki Sadiku, predsednik Udruženja bivših političkih zatvorenika Kosova,
Poštovani g. Xhavit Jashari, predsednik Udruženja porodica palih boraca,
Uvaženi g. Xhevat Bislimi, Predsednik društva „Pokret“,
Uvaženi predstavnici državnih institucija, profesori i studenti, aktivisti nacionalnog pitanja,
Uvaženi prisutni,
Dame i gospodo,
Sestre i braćo,
Politička istorija Kosova ima čitava poglavlja koja se mogu pročitati i razumeti gotovo u potpunosti kroz biografske profile nekih od njegovih najistaknutijih aktivista. Takvo je posebno poglavlje o naporima kosovskih Albanaca da unaprede svoja politička prava u bivšoj Jugoslaviji, za Republiku Kosovo i za ujedinjenje sa Albanijom. Ovo poglavlje može se pročitati u biografiji Adema Demaćija i Fazlija Greičevcija, ili u biografiji Rexhepa Malaja i Nuhi Berishe, kao što se može pročitati u biografiji Zijaha Shemsiua, za koga smo se danas okupili ovde, na ovoj memorijalnoj akademiji, povodom 40-godišnjice njegove smrti, odnosno utapanja pod torturom u Beogradu.
Rođen u Prilepnici 1. jula 1950. godine, Zijah Shemsiu je postao politički aktivan još kao učenik učiteljske škole na demonstracijama 1968. godine, nakon kojih je emigrirao u Švajcarsku. Tamo se, Zijah pridružio tajnoj političkoj organizaciji, čvrsto se povezujući sa aktivistom Kadri Zeka. Kada su u martu i aprilu 1981. godine izbili studentski protesti koji su se pretvorili u opštenarodne demonstracije, Zijah Shemsiu se angažovao za njihovu podršku, zajedno sa Hasanom Malajem, Kadri Abdulahom, Kadri Zekom, Zahirom Kamberijem, Saime Isufi i drugim drugovima i drugaricama.
Već poznat pod nadimkom Sefa, Zijah Shemsiu bio je među organizatorima aktivnosti za podršku prema njima na Kosovu, poput demonstracija 11. aprila 1981. u švajcarskoj prestonici Bernu. Zijahu je distribuirao traktate i štampu tajnih političkih organizacija, kao što su novine „Glas Kosova“, „Sloboda“ i „Glasnik slobode“. Mnogo aktivan u političkoj dijaspori Albanaca, Zijah Shemsiu je doprineo osnivanju albanskih klubova kao što su klub „Asim Vokshi“ u Lozani i klub „Igballe Prishtina“ u Ženevi.
Nakon demonstracija iz 1981. godine, među tajnim političkim organizacijama su se povećali glasovi za potrebu oružanih organizacija, pored političkih. Kao što je ranije distribuirao letke i novine, sada se Zijah Shemsiu angažovao u sakupljanju i distribuciji oružja. Tako, na putu za ulazak u Kosovo, opremljeni oružjem, municijom, bombama i mnogo kopija novina „Glas Kosova“, 9. oktobra 1983, Zijah Shemsiu zajedno sa Sami Kurteshijem, su uhapšeni i zatvoreni. Nekoliko dana kasnije, policija je uhapsila i oca i tri Zijahava brata: Hasana, Fetahua i Shabana.
Nakon što su bili podvrgnuti ispitivanjima pod torturom oko osam meseci, pred Okružnim sudom u Beogradu, 24. maja 1984. godine, Taip Zeka je osuđen na 5 godina zatvora, Zijahova braća, Fetah, na 5 godina, a Hasan i Shaban na po 4 godine zatvora, dok je presudom u tom slučaju Zijah Shemsi osuđen na 13 godina zatvora, a Sami Kurteshi na 9 godina zatvora.
Ubrzo nakon toga, Zijah Shemsiu je poslat u ćeliju sa još četiri politička zatvorenika: Ali Lajčijem, Hidajet Hysenijem, Gani Kocijem i Bajramom Kosumijem. Upravo u toj ćeliji Centralnog zatvora u Beogradu, ili CZ, kako je bio poznat po svojoj zloglasnoj skraćenici, tačno 8. marta 1985. godine, ovih pet zatvorenika je sastavilo, napisalo i potpisalo dugačko pismo pod nazivom „Događaji na Kosovu nisu kontrarevolucija“.
Ovo protestno pismo je upućeno Predsedništvu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i imalo je za cilj da razjasni uzroke, razloge, okolnosti i pravi karakter demonstracija iz 1981. godine. U stvari, to nije bilo samo pismo iz zatvora niti pamflet, već politički traktat pun logičkih i naučnih argumenata te društvenih i političkih teorizacija. Pismo „Događaji na Kosovu nisu kontrarevolucija“ objavljeno je kao knjiga od strane redakcije novina „Glas Kosova“ u Švajcarskoj, godinu dana kasnije, dakle 1986. godine, a nedavno je ponovo štampano i u ovom džepnom formatu, čiju drugu kopiju sam dobio od aktiviste Agima Sylejmanija.
Između ostalog, u ovom pismu se objašnjava da, citiram: “Pravi uzroci događaja na Kosovu moraju se tražiti pre svega u opštoj teškoj (i u mnogim aspektima stalno pogoršavajućoj) situaciji u kojoj se nalaze Kosovo i njegov narod. Takva situacija je stvorila (i nije mogla a da ne stvori) opšte eksplozivno nezadovoljstvo među masama. Dovoljna je bila jedna mala varnica da ovo nezadovoljstvo eksplodira i da cela Kosovo zahvati požar, i tako se desilo.“ završava citat.
U ovom pismu, koje preporučujem svima onima koji žele da saznaju suštinu uzroka i političkog i društvenog konteksta koji je doveo do demonstracija 1981. godine, naći ćete političku viziju, nacionalnu platformu, cele generacije političkih aktivista, od kojih će mnogi odigrati izuzetno važnu ulogu i u oslobođenju i u izgradnji države Kosova.
Kada su oni napisali to pismo, Hydajet Hyseni bio je osuđen na 15 godina zatvora, Zijah Shemsiu na 13 godina, Bajram Kosumi na 15 godina, Ali Lajçi na 15 godina zatvora i Gani Koci takođe na 15 godina zatvora. Služili su kazne u zatvoru najvišeg stepena bezbednosti u bivšoj Jugoslaviji i teško da su mogli da zamisle da će, osim Zijaha koji će biti ubijen, ostala četvorica biti potpisnici Deklaracije o nezavisnosti Kosova 17. februara 2008. godine: i Hydajet i Alia, i Ganija i Bajram.
Pre nego što su predali pomenuto pismo, Zijah Shemsiu ga je celog prepisao na toalet papiru i sakrio u svojoj odeći. Samo kratko vreme kasnije, prebačen je u drugu ćeliju, gde je umro od neljudskog mučenja. Zijah Shemsiu je sahranjen 5. maja 1985, dakle tačno pre 40 godina. Kada su vlasti zatvora i policije doneli telo Zijaha Shemsiua njegovoj porodici, doneli su i lične stvari i odeću, ne znajući da je u toj odeći sakrivena rolna papira na kojoj je Zijah Shemsiu prepisao pismo koje mu je odnelo život „Događaji na Kosovu nisu kontrarevolucija“.
Zijah Shemsiu je ubijen mučenjem od strane jugoslovenskih bezbednosnih organa, baš kao što je Fazli Grejevci ubijen pre 21 godine u zatvoru u Prištini. Svoju političku aktivnost i posvećenost ostvarivanju političke volje ugnjetavanih Albanaca pod Jugoslavijom platili su svojim životima. Zijah Shemsiu je preminuo u vreme kada je povik „Kosovo Republika“ bio popularan slogan, a danas, 40 godina kasnije, četiri decenije kasnije, sećaju ga se u Republici Kosovo, kada je ovaj slogan sada politička realnost. “Sećamo ga se zajedno sa njegovim prijateljima i saradnicima, od kojih su mnogi i danas ovde među nama, jer politika bez istorije nije ništa više od zablude: bez vremena i bez temelja, bez ideja i bez smisla.
Slava Zijahu Shemsiuu, sa najdubljim zahvalnostima i poštovanjem za generaciju demonstracija iz 1968. i 1981. godine, kao i među svima onima koji su se angažovali na bezbroj načina za ostvarenje političke volje Albanaca.
Hvala vam.
Last modified: 12 маја, 2025