Priština, 14. april 2025.
Premijer Republike Kosovo, Albin Kurti, zajedno sa prvim zamenikom premijera, Besnikom Bislimijem, trećom zamenicom premijera, Emiljom Redžepi, potpredsednicom Skupštine, Sarandom Bogujevci i drugim članovima vladinog kabineta, izabranim poslanicima i predstavnicima institucija, odao je počast na Spomen-obeležju „Heroinat“ povodom Dana sećanja na žrtve seksualnog nasilja tokom rata na Kosovu.
„Na Dan sećanja na žrtve seksualnog nasilja tokom poslednjeg rata na Kosovu, odajemo počast svakoj ženi i muškarcu koji su doživeli i preživeli ovaj težak i neljudski zločin koji su sistematski koristile srpske okupacione snage. Odajemo počast Marte Tunaj, Vasfije Krasniqi Gudman, Shyrete Tahiri Sulimani, koje su hrabro svedočile o istini o zločinima Srbije na Kosovu, kao i hiljadma drugih žena i muškaraca koji su preživeli seksualno nasilje tokom rata na Kosovu. Sa izuzetnom hrabrošću, danas je Ramadan Nishori prekinuo ćutnju i postao prvi javni glas muškaraca koji su preživeli seksualno nasilje tokom rata. Ovo je snažan poziv društvu da podrži I druge muškarce koji su preživeli seksualno nasilje, koji se i dalje suočavaju sa predrasudama i brojnim poteškoćama u traženju prava koja im pripadaju“, rekao je premijer nakon odavanja počasti.
On je onavesti da na ovaj simboličan dan, u skladu sa zakonom, produžavamo rok za podnošenje zahteva Vladinoj komisiji za verifikaciju i priznavanje statusa žrtava seksualnog nasilja tokom rata, sa ciljem da nijedna žrtva ne ostane bez mogućnosti da traži priznanje i podršku koju zaslužuje. Prema novoj odluci Vlade Republike Kosovo, mandat Vladine komisije za priznavanje i verifikaciju statusa msilovanih lica tokom oslobodilačkog rata na Koosvu produžava se do 15. maja 2028. godine, dok se rok za podnošenje zahteva za priznavanje statusa žrtve seksualnog nasilja tokom rata produžava do 15. maja 2027. godine.
Premijer je naglasio da je Srbija sistematski koristila seksualno nasilje kao sredstvo rata na Kosovu tokom 1998-99 godine , dodajući da je nakon 23 godine nekažnjivosti, u julu 2021. godine, obeležen korak ka pravdi, prvom presudom ratnog zločinca Zorana Vukotića za seksualno nasilje nad Albankom u Vučitrnu. „Ovi zločini ne zastarevaju niti se oproštaju“, rekao je o na kraju zaključno.
Cela izjava premijera Kurtija:
Na Dan sećanja na žrtve seksualnog nasilja tokom poslednjeg rata na Kosovu, odajemo počast svakoj ženi i muškarcu koji su doživeli i preživeli ovaj težak i neljudski zločin koji su sistematski koristile srpske okupacione snage.
Odajemo počast Marte Tunaj, Vasfiji Krasnicqi Gudman, Shyreti Tahiri Sulimani, koje su hrabro svedočile o istini o zločinima Srbije na Kosovu, kao i hiljadama drugih žena i muškaraca koji su preživeli seksualno nasilje tokom rata na Kosovu.
Sa izuzetnom hrabrošću, danas je Ramadan Nishori prekinuo svoju ćutnju i postao prvi javni glas muških žrtava seksualnog nasilja tokom rata. Ovo je snažan poziv društvu da podrži i druge muške žrtve, koji se i dalje suočavaju sa predrasudama i brojnim poteškoćama u ostvarivanju prava koja im pripadaju.
Vlada Kosova izražava punu solidarnost sa svim preživelima i posvećena je pravdi, priznanju i stalnoj podršci.
Na ovaj simboličan dan, u skladu sa zakonom, produžavamo rok za podnošenje zahteva Vladinoj komisiji za verifikaciju i priznavanje statusa žrtava koje su preživele seksualno nasilja tokom rata, sa ciljem da nijedna žrtva ne ostane bez mogućnosti da traži priznanje i podršku koju zaslužuje.
Ćutanje i stigma koje i dalje visi nad ovim ratnim zločinom i dalje sprečavaju hiljade preživelih da traže pravdu i podršku. Naša je dužnost kao društva da pružamo maksimalnu podršku, sa solidarnošću i empatijom.
Seksualno nasilje je Srbija sistematski koristila kao sredstvo rata na Kosovu tokom 1998-99 godine . Nakon 23 godine nekažnjivosti, u julu 2021. godine, obeležen je korak ka pravdi, prvom presudom ratnog zločinca Zorana Vukotića za seksualno nasilje nad Albankom u Vučitrnu. Ovi zločini ne zastravaju niti se praštaju.
Ovaj dan je podsetnik da nikada nećemo dozvoliti da se bol, patnja i žrtvovanje preživelih zaborave ili ignorišu. Suočavanjem sa prošlošću, traženjem pravde i uz solidarnost, možemo izgraditi miroljubivo društvo i pravednu budućnost za sve.
Last modified: 15 априла, 2025