Priština, 13 juni 2023
Premijer Republike Kosovo Albin Kurti učestvovao je na 2. godišnjoj konferenciji pod nazivom „Nema mira bez žena“, za koju je rekao da je posebno prikladna, održava se dan nakon godišnjice oslobođenja Kosova od strane NATO-a.
Podsećajući na intervenciju NATO-a da zaustavi genocid Srbije nad albanskim narodom na Kosovu, premijer Kurti je rekao da je Kosovo bilo i nastavlja da bude najveći uspeh u istoriji ovog saveza.
„Upravo ovo uspešno iskustvo na Kosovu, ono koje je bilo presudno za uspešnu realnost NATO alijanse danas, kada se suočavamo sa ničim izazvanom invazijom i neopravdanom agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu“, rekao je on.
Ova konferencija, prema premijeru Kurtiju, nije mogla imati bolji naslov, dakle„Nema mira bez žena“, jer upravo mir dolazi nakon oslobođenja i upravo žene najbolje znajuznačaj slobode od dominacije, od ugnjetavanja, od eksploatacije.
Na ovom putu našeg naroda, žene i devojke imaju sve značajniju ulogu. Trenutno, žene čine 14.69% zaposlenih u Policiji Kosova, uključujući 1.038 uniformisanih i 286 civilnog osoblja. U međuvremenu, u Ministarstvu odbrane, u Kosovskim bezbednosnim snagama, žene čine 9.75 odsto zaposlenih, sa 401 vojnom i civilnom službenicom svuda, dodao je premijer.
On je naglasio da upotreba koncepta ljudske bezbednosti u nazivu konferencije, kao i u temama panela, znači da učešće žena i devojaka u bezbednosti nije ograničeno na njihovo angažovanje u bezbednosnim institucijama u strogom smislu reči, jer, prema rečima premijera, bezbednost ne dolazi samo od bezbednosnih institucija, već nam je potrebna bezbednost u društvu, što postaje činjenica koju svi živimo i doživljavamo.
Premijer Kurti je, tokom svog govora, takođe pomenuo raspodelu naknada za porodilje i decu, otvaranje bankovnih računa za skoro 90 hiljada žena, raspodelu stipendija za žene i devojke u STEM oblastima, za šta je rekao da će po svoj prilici postati među najvažnijim liderima sutrašnjice za ljudsku bezbednost.
Govor premijera Kurtija:
Vaša Ekselencijo, Emilija Redžepi, zamenica premijera Republike Kosovo,
Poštovana gđo Olga Algajerova, generalna sekretarka Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu, koja nas prati onlajn,
Poštovana gđo Moriko Hori, predsednica Međunarodne federacije žena za svetski mir,
Takođe, Vaša Ekselencijo, Elen Džonson Sirlif, bivša predsednice Liberije, koja učestvuje onlajn na ovom sastanku,
Vaša Ekselencijo, ambasadorka Nensi Sodernberg, viša direktorica Nacionalnog demokratskog instituta,
Poštovana Suzana Pribilović, narodna poslanica, bivša ministarka javne uprave Crne Gore,
Ekselencijo, ambasadori i druge diplomate u našoj zemlji
Poslanici u Skupštini i kolege iz Vlade,
Poštovani prisutni,
Dame i gospodo,
Hvala vam na pozivu na ovu važnu konferenciju o ulozi žena i devojaka u promovisanju mira i bezbednosti na Balkanu.
Posebno je prikladno da se ova konferencija održava dan nakon godišnjice oslobođenja Kosova od strane NATO-a, dan ovaj koji od 1999. godine obeležavamo svake godine kao Dan mira.
Intervencija NATO-a da zaustavi genocid Srbije nad albanskim narodom na Kosovu predstavlja prekretnicu, ne samo za bezbednost Kosova i regiona Balkana, već i za bezbednost cele Evrope i šire. Razlog je taj što je Kosovo bilo i nastavlja da bude najveći uspeh u istoriji ovog saveza. Slučaj Kosova je, van svake sumnje, pokazao koliko efikasna može biti saradnja između NATO zemalja u zaštiti i unapređenju mira. U ovom uspešnom iskustvu na Kosovu krajem 20. veka, NATO ne bi igrao tako važnu i efikasnu ulogu u ujedinjenju saveznika protiv ruske agresije u 21. veku. Dakle, upravo je ovo uspešno iskustvo na Kosovu, ono koje je presudno za uspešnu realnost NATO alijanse danas, kada se suočavamo sa ničim izazvanom invazijom i neopravdanom agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu.
Međutim, Kosovo je priča o uspehu NATO-a ne samo u kratkoročnom smislu, već i u dugoročnom. 24 godine kasnije već je uspela da postane najdemokratskija država na Zapadnom Balkanu, čak i država koja ima za cilj da pristupi ovom savezu, koji ju je oslobodio pre četvrt veka. A mi, nema načina a da ne podržimo ovakvu konferenciju, kada ne verujem da postoji bolji naslov, ‘Nema mira bez žena’, jer upravo mir dolazi posle oslobođenja i upravo žene najbolje znaju važnost oslobođenja od dominacije, od ugnjetavanja, od eksploatacije.
Na ovom putu našeg naroda, žene i devojke imaju sve značajniju ulogu. Trenutno, žene čine 14.69% zaposlenih u Policiji Kosova, uključujući 1.038 uniformisanog osoblja i 286 civilnog osoblja. Dok u Ministarstvu odbrane, u Kosovskim bezbednosnim snagama, žene čine 9.75% zaposlenih, sa 401 vojnom i civilnom zaposlenom svuda. Međutim, naša Vlada ulaže kontinuirane napore da dodatno poveća učešće žena i devojaka u ovim bezbednosnim institucijama. Bezbednosne institucije su bezbedne upravo uz učešće ovih žena i one pružaju nezamislivu sigurnost u društvu baš kao da nema učešća ovih žena.
U tom smislu, jedan od strateških ciljeva Kosovskog Programa za rodnu ravnopravnost, 2020-2024, je: „Unapređenje ostvarivanja prava u odlučivanju, miru, bezbednosti i pravdi“.
Međutim, važno je da se ne ograničimo na suviše usko razumevanje pojma bezbednosti. Upotreba koncepta ljudske bezbednosti u nazivu konferencije, kao iu temama panela, implicira da učešće žena i devojaka u bezbednosti nije ograničeno na njihovo angažovanje u bezbednosnim institucijama u užem smislu reči. Jer bezbednost ne dolazi samo od bezbednosnih institucija. Potrebna nam je sigurnost u društvu, što postaje činjenica koju svi živimo i doživljavamo.
Stoga, osim toga, ljudska bezbednost kao koncept znači zaštitu ljudi od pretnji u mnogim aspektima, ne samo vojnim, kao što su ekonomski, prehrambeni, zdravstveni, ekološki, lični, društveni i politički.
U ovom širem smislu bezbednosti, verujem da uspesi Kosova, posebno u poslednje dve godine, mogu poslužiti kao model za druge zemlje na Balkanu i šire, kao model kako se uloga i doprinos žena i devojčica može ojačati u zaštiti lične bezbednosti, njihovih porodica i društva u celini.
Na primer, u poslednje dve godine Vlada Kosova je dodelila naknade za preko 34 hiljade porodilja i preko 351 hiljadu dece uzrasta do 16 godina. U osmišljavanju ovog programa, ono na čemu smo insistirali je da se ovi dodaci direktno dodele majkama. Mi koji smo muškarci u našim porodicama znamo da je mnogo bolje da žene drže novac. Kao rezultat toga, blizu 90.000 žena je po prvi put otvorilo račune u banci, kao rezultat primanja naknada. Ova inicijativa je, dakle, imala dvostruki pozitivan efekat: s jedne strane, ojačala je ulogu majki u zaštiti ekonomske sigurnosti njihovih porodica, dok je, s druge strane, poveć́ala finansijsku autonomiju žena korisnica.
Što se tiče teme trečeg panela, stvaranja mogućnosti za žene i devojke u STEM oblastima , dakle nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike, Kosovo je takođe napravilo značajan napredak. U prvoj godini naše Vlade izdvojili smo preko 1.300 stipendija za ove oblasti u akademskoj 2021/22. U međuvremenu, ove godine smo izdvojili 2 miliona eura za 2.000 stipendija. Kao u 20. veku, iu 21. veku nam se stalno predstavljaju primeri kako napredak nauke i tehnologije može unaprediti ili čak naškoditi ljudskoj bezbednosti. Istorija problema globalnog zagrevanja je možda najbolji primer: prethodni tehnološki napredak je nesumnjivo doprineo stvaranju problema, ali budući napredak takođe može biti ključ za njegovo rešavanje. Današnje studentkinje u STEM oblastima će verovatno postati među najvažnijim liderkama u oblasti ljudske bezbednosti sutrašnjice.
Ovo su, naravno, samo dva primera kreativne politike naše Vlade, koju smo preduzeli da jačamo ulogu žene i porodice u bezbednosti, jačamo porodice, jačamo društvo u najširem smislu te reči.
Nadam se da ć́e panelisti i drugi učesnici, sa Kosova i šire, diskutovati o vrednim idejama.
Želim vam dobar rad, uspeh i hvala vam.
Last modified: 19 јуна, 2023