Priština, 09. mart 2025
Poštovani novinari i ostali medijski radnici,
Poštovani građani,
Mešanje Srbije u naše parlamentarne izbore je kršenje demokratije i suvereniteta Republike Kosovo. To je uticalo na izbor srpskih poslanika i poslanika nesrpskih manjina, koji su pod potpunom kontrolom predsednika Srbije Aleksandra Vučića, tamošnje vlade, obaveštajnih službi i organizovanog kriminala. Time Srbija pokušava da našu zemlju drži kao taoca ne samo u unutrašnjem političkom razvoju, već i u unapređenju međunarodnih odnosa.
Na poslednjim izborima došlo je do promene oblika mešanja, zbog značajnog poboljšanja bezbednosne situacije u četiri severne opštine kao posledica vladavine zakona i reda, uspešne borbe protiv kriminalnih i terorističkih grupa, kao i zatvaranja nelegalnih objekata. Nekadašnji brutalni fizički uticaj, uključujući premlaćivanje i ubistva, više nije bio moguć. Kao zamenu, povećali su se drugi oblici hibridnih pretnji – uglavnom finansijsko primanje i uslovljavanje, ucene i zastrašivanja, pretnje, ali i sajber napadi.
I sam predsednik Srbije je ohrabrio sve srpske državne i nedržavne aktere da se uključe u kosovske izbore. U tu svrhu, izvršnu ulogu imao je glavni terorista Milan Radoićić, odnosno čovek koji je od predsednika Srbije preuzeo dužnost za Kosovo.
Državni aparat Srbije uložio je izuzetne napore da nanese štetu suparničkim srpskim subjektima , posebno partiji Za slobodu, pravdu i opstanak (SPO) Nenada Rašića, ministra za Zajednice i povratak u našoj Vladi, i Srpskoj demokratiji (Srpska demokratija) Aleksandra Arsenijevića, ali i većinskim biračima iz redova Roma i Aškalija.
Pojedini predstavnici gotovo iz svih drugih srpskih političkih subjekata povukli su se iz trke nakon pretnji koje su dobili. Ovi slučajevi su takođe zabeleženi u četiri severne opštine, kao i u ostalih šest opština sa srpskom većinom na Kosovu. Za većinu ovih slučajeva naše institucije imaju dokaze, koje zbog privatnosti i bezbednosti srpskih građana nije korisno iznositi ih u javnost.
Naši organi reda, na osnovu svedočenja od više građana srpske zajednice koji ukazuju na direktno mešanje u izborni proces, 21. februara ove godine izvršili su prepad i zatvaranje nekoliko takozvanih „Centara za socijalna pitanja“ u četiri severne opštine, koji su korišćeni za privlačenje ili ucenjivanje birača sa redova srpske zajednice da glasaju za Srpsku Listu.
U ovoj šemi mešanja identifikovali smo sedam instanci ili državnih i nedržavnih aktera u Srbiji:
1. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić
2. Glavni terorista Milan Radoićić
3. Direktor takozvane srpske kancelarije za Kosovo Petar Petković
4. Srpska obaveštajna agencija BIA
5. Srpski mediji pod kontrolom vlasti u Beogradu
6. Srpska Lista
7. Nelegalne strukture, uključujući Poštansku štedionicu, Društvene centre, penzione kancelarije, MTS/Telekom Srbije, kao i bivše pripadnike Kosovske Policije.
Korišćeno je najmanje 10 metoda:
1. Finansijski podsticaj, kroz beneficiju novčane podrške od 20.000 dinara ili oko 170 evra, na mesečnom nivou za sva punoletna lica koja su nezaposlena.
2. Finansijska uslovljenost, kroz rizik od gubitka finansijskih beneficija, uključujući plate, penzije, dečje dodatke, socijalnu pomoć i drugo.
3. Razdor rivala Srpske Liste.
4. Ucene i pritisci da se ni u kom obliku ne podrže drugi subjekti osim Srpske Liste.
5. Pretnja napuštanjem i iz biračkih odbora.
6. Registracija takozvanih „sigurnih birača“, odnosno sastavljanje spiskova koji su sa njihovog stanovišta označeni kao „sigurni glasači“.
7. Organizovan prevoz birača iz Srbije na Kosovo.
8. Organizacija kolektivnog glasanja u biračkim centrima.
9. Provera birača tokom izbornog dana u blizini biračkih mesta,
10. Označavanje glasačkih listića.
Mešanje sa ovih najmanje 10 metoda je sprovedena u tri faze:
I. Uoči izborne kampanje,
II. Tokom predizborne kampanje
III. Tokom izbornog dana do kraja izbornog procesa.
U prvoj fazi, odnosno pred izbornu kampanju, predsednik Srbije je više puta izjavljivao da „samo Srpska Lista štiti Srbiju na Kosovu”. Podsticao je sve druge srpske državne i nedržavne aktere da podrive čitav izborni proces u Republici Kosovo. Pored toga i u istom cilju, predsednik Srbije je ovlastio vođu terorista Radoičića da izradi plan mešanja u parlamentarne izbore 9. februara. U okviru ovog plana sastavljeni su spiskovi „sigurnih birača“. Na takvim spiskovima je bilo najmanje 50 ljudi – „sigurnih birača“. Ovim takozvanim „sigurnim biračima” po nalogu je zaprećeno da će, ako ne glasaju za Srpsku Listu, imati posledica. Pripadnicima nelegalnih srpskih struktura Milan Radoičić je preko Ivana Zaporožca, gradonačelnika nelegalne opštine Mitrovica, pretio da će prijaviti sve one koji odbiju da glasaju za Srpsku Listu, da potpišu liste takozvanih „bezbednih glasova“ ili da se izjasne da će bojkotovati izbore.
Pored liste „sigurnih birača“, izdiktirana je i lista od sedam kandidata Srpske Liste potrebnih za glasanje. Dakle, Beograd je sastavio listu na kojoj se mora glasati za sedam kandidata, dok su tri ostala slobodna za građane. Na spisku su se našla ova imena: Zlatan Elek, Slavko Simić, Igor Simić, Branislav Nikolić, Verica Ceranić, Srgjan Popović i Ljiljana Stefanović. Svi ovi su i izabrani. Svaki od 7 favorita vođe terorista Milana Radoića ima najmanje 2.000 glasova više od ostalih.
Pored obezbeđivanja podrške za Srpsku Listu od strane srpskih birača, plan za mešanje u ove izbore uključivao je i proširenje biračkog fonda za Srpsku Listu iz nevećinskih nesrpskih zajednica. Zbog toga je naloženo da politički subjekt iz romske zajednice, Romska Inicijativa, uopšte ne učestvuje na izborima i da isti subjekt podrži Srpsku Listu.
Štaviše, opozicioni poslanici u Skupštini Srbije, poreklom sa Kosova, takođe su bili uključeni u strano mešanje u naše parlamentarne izbore. Žarko Ristić je, po instrukcijama i direktivama srpskih obaveštajnih službi i vlade u Beogradu, uticao na podelu lidera drugih srpskih partija, rivala Srpske Liste, u vreme kada su stranke spremale izborne kampanje. Ristić je, pretvarajući se da ih objedinjuje u jedinstvenu listu, raznim intervencijama, u stvari uradio upravo suprotno od ovoga – podelio ih, znači u ime ujedinjenja podelio ih je.
Eventualno spajanje u jedinstvenu listu bitno bi ugrozilo mandate Srpske Liste.
U ovaj proces se angažovala i srpska BIA koja je primoravala određene kandidate da se pozicioniraju u skladu sa interesima Srbije, vršenjem pritisaka i pretnji hapšenjem onih koji ne poštuju naređenja.
Filijalama „Poštanske štedionice“ koje rade u blizini graničnih prelaza Kosova i Srbije naloženo je da identifikuju sve Srbe koji podižu novac iz ove banke. Ti sumirani podaci, poput registra, predati su šefu takozvane kancelarije za Kosovo Petru Petkoviću, kako bi ih ucenio da glasaju za Srpsku Listu.
U drugoj fazi, onoj u kampanji, dominirali su finansijski mamac i pretnje političkim protivnicima Srpske Liste. Finansijski mamac je realizovan kroz plan socijalne podrške za lica koja nisu korisnici različite pomoći iz Srbije, koji je planiran da počne u februaru 2025. godine, neposredno u vreme izbora, i to sa unapred određenim iznosom od 20 hiljada dinara ili oko 170 evra. Ovo nije bila podrška građanima. U stvari, to je bio finansijski paket za uslovljavanje glasanja građana srpske zajednice za Srpsku Listu i mešanje u naše parlamentarne izbore. Biračima koji su imali koristi od ovih socijalnih šema fotografisane su lične karte, a u međuvremenu su im slate ucenjivačke poruke da „ako se ne glasa za Srpsku Listu, obustavljaju im se sve plate i sve druge beneficije koje dobijaju od Srbije“. Ovaj metod uslovljavanja glasanja i pritiska na birače pretnjom uskraćivanja socijalnih davanja je takođe dokazan u izveštaju Misije za posmatranje izbora Evropske Unije.
Slučajevi direktnih pretnji članovima biračkih veća drugih srpskih subjekata, rivala Srpskoj Listi, takođe su identifikovani u regionu Peći. Zaprećeno im je smenjivanjem sa funkcija, ili će se suočiti sa direktnim posledicama u prestanku svih prihoda koje dobijaju iz Srbije. Čak im je zaprećeno da će, ukoliko slučajeve prijave policiji, biti još većih posledica, uključujući i njihove porodice. Nepoznata lica oštetila su 22. januara 2025. godine u Severnoj Mitrovici i Zvečanu izborne plakate političkog subjekta Aleksandra Arsenijevića – Srpska demokratija. U Klokotu je u kasnim satima 24. januara 2025 molotovljevim koktelom napadnut transparent kandidatkinje Divne Bojić Andreus iz redova partije Srpskog narodnog pokreta.
U međuvremenu, ministar za Zajednice i povratak g. Nenad Rašić je neprestano je bio pod pretnjom Milana Radoićića i njegovih bliskih saradnika, pokušavajući da ga ucene raznim oblicima izmišljotina kako bi narušili njegov ugled među srpskim biračima i naterali ga da se povuče iz trke. On i ministarstvo na čijem je čelu takođe su bili meta sajber napada, pri čemu su hakovani profili na društvenim mrežama Nenada Rašića i ministarstva.
A treća faza mešanja u naše izbore podrazumevala je organizovani prevoz birača iz Srbije na Kosovo, organizovanje kolektivnog glasanja potom na biračkim mestima, kontrolu birača tokom izbornog dana u blizini biračkih mesta i obeležavanje glasačkih listića.
U blizini biračkih mesta u opštinama sa srpskom većinom, posebno u četiri severne opštine, bilo je pojedinaca koji su vršili pritisak na srpske birače. Uglavnom su to bili bivši policajci koji su podneli ostavke u novembru 2022. godine. U opštini Štrpce pojedini pojedinci su pokušali velikim finansijskim obećanjima da utiču na osobe kojima je omogućen izborni proces, da oštete i ponište stotine glasova političkih partija rivalima Srpske Liste. U međuvremenu, da bi se mobilisali i izvršili pritisak na srpske birače, doneta je čvrsta odluka da se ukinu svi godišnji odmori tokom izbornog perioda i svim građanima koji su boravili u Srbiji naloženo je da se vrate na Kosovo.
U celoj ovoj šemi ključni elementi su bili srpski mediji pod kontrolom zvaničnog Beograda i kampanje dezinformacija. Sam predsednik Srbije Vučić je bio čovek koji je napravio najveći uticaj u srpskim medijima kada su bili u pitanju izbori na Kosovu. Njegov javni i politički jezik podstakao je svakog državnog i nedržavnog aktera u Srbiji da se uključi u mešanje u parlamentarne izbore na Kosovu.
Mediji pod kontrolom vlasti u Beogradu izveštavali su ne samo pristrasno i u korist Srpske Liste, već i sa dezinformacijama i izmanipulisanim sadržajem. Tri su glavna narativa ovih medija na ovim izborima: prvi – da su rivali Srpske Liste sluge Albanaca; drugi – da samo Srpska Lista čuva srpski identitet na Kosovu; i treći – da Vlada Republike Kosovo i ja kao premijer želimo Kosovo bez Srba.
Ovi lažni narativi i agresivna medijska kampanja uključili su srpske zvaničnike i političare poput Petra Petkovića, ali i one koje dobro poznajemo iz aparthejda na Kosovu devedesetih godina, poput Milovana Drecuna i Zorana Anđelkovića.
U informacioni rat protiv izbornog procesa uključeni su i ruski mediji, odnosno dva ruska državna medija u Srbiji: Sputnik Srbija i Russia Today Balkan.
Misija za posmatranje izbora Evropske Unije u svom preliminarnom izveštaju, između ostalog, ističe da su Russia Today Balkan i Sputnik Srbija, uz podršku Rusije, objavili oko 60 članaka o izborima, od kojih su neki sa narativima o manipulaciji srpskom zajednicom. Isti izveštaj ističe dominantno izveštavanje o Srpskoj Listi od strane srpskih medija u Srbiji i lokalnih srpskih medija na Kosovu, za razliku od drugih srpskih partija i političara na Kosovu.
Poštovani novinari, poštovani građani,
Na kraju, želim da istaknem da je uprkos čitavoj ovoj šemi i inžinjeringu državnih i nedržavnih aktera u Srbiji da diktiraju političko predstavljanje srpske zajednice na Kosovu, ipak oko 20 odsto srpskih birača glasalo za stranke koje nisu Srpska Lista.
Već četiri godine znamo da Srbija ne održava njene izbore, niti referendume na Kosovu. Izbori od 9. februara 2025. godine, međutim, dokazali su mešanje Srbije u izborni proces, ali istovremeno i sve manji uticaj Srbije na srpske građane u Republici Kosovo. Dakle, može se reći da su, uprkos uticaja Srbije, ovi izbori pokazali da se među Srbima na Kosovu rađa politički pluralizam. U međuvremenu, broj srpskih građana koji su učestvovali na izborima definitivno je opovrgao agresivnu propagandu Srbije poslednjih godina o navodnom masovnom egzodusu Srba sa Kosova. Ovo naravno nije tačno.
Hvala Vam.
Last modified: 9 марта, 2025