Zyra e Kryeministrit

Obraćanje Premijera Kurtija na 182. sednici Vlade

10 januara, 2024

Priština, 10. januar 2024

Poštovani potpredsednici Vlade, ministri i zamenici ministara,
Poštovani građani Republike Kosovo,

Dobro se sreli na prvom redovnom sastanku za 2024. godinu. Ovo je nova godina po kalendaru, ali i sa puno posla koji nas čeka.

Dok se svakodnevno zalažemo da nepravednim merama Evropske Unije prema Kosovu dođe kraj, veoma smo srećni što je na početku ove godine, najnepravednija i najduža mera koju je Evropska Unija praktično imala nad građanima naše Republike, vizni režim, došla kraju.

Bili smo poslednja i jedina država na Balkanu i Evropi koja nije mogla slobodno da se kreće dalje od susednih zemalja. Taj režim je, uprkos čestitkama i praznicima, obećanjima i kompromisima, ipak prešao sve prethodne vlade. Svi treba da se radujemo kraju ove ere. Pobede, uspesi i dostignuća ovog meseca, pre svega, pripadaju državi Kosovo, od koje korist imaju pre svega građani naše zemlje, a koji su, u stvari, istovremeno i najzaslužniji.

Stoga, idemo napred, sa raspoloženjem i optimizmom meseca januara, sa zalaganjem i odlučnošću ovih tri godina našeg dobrog i demokratskog upravljanja, a u isto vreme idemo prirodno, ka novim rezultatima i narednim dostignućima.

Ipak, i pored pozitivnih i progresivnih promena za našu zemlju, i ove godine nasleđujemo starog komšiju, koji je sve lošiji.

Prošle nedelje na granici sa Srbijom zaustavljena su i uhapšena dvojica državljana Republike Kosovo, Hasan i Xhavit Dakaj. Hasan Dakaj se i danas tamo drži nepravedno i arbitrarno. Ovo nije prvi put, niti je izolovan slučaj. Ovo je namerno zlonamerno ponašanje Srbije, koje je u suprotnosti sa međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima.
Srbija nastavlja sa privođenjem još jednog državljanina Republike Kosovo, Nezira Mehmetaja. Drže ga srpske vlasti zbog navodnog počinjenja zločina nad civilnim stanovništvom tokom rata na Kosovu. Nezir Mehmetaj je mesecima u pritvoru bez podizanja optužnice, kršeći zakone same Srbije, na šta ukazuje i Fond za Humanitarna Prava u Srbiji.
Petrit Dula je osuđen na osnovu odluke prvostepenog suda u Beogradu, iako je svedok u njegovom predmetu negirao da je Dula autor zločina, čak i kada je saslušan od strane nadležnih u Podgorici 2011. godine.

Ministarka Pravde, Albulena Haxhiu, u svetlu dobrosusedskih odnosa i u svetlu puta normalizacije odnosa naše dve zemlje, zatražila je transfer Petrita Dulaja i Nezira Mehmetaja od vlasti Srbije. Nikada nismo dobili odgovor, samo vesti o nastavku sudskog procesa protiv dvojice naših državljana.

Dragi građani,

Visoki predstavnik Evropske Unije za Spoljnu i Bezbednosnu politiku, Josep Borell, je 27. februara 2023. godine izjavio da je postignut Osnovni sporazum između dve strane, Kosova i Srbije. Ovaj sporazum je vođen principima zaštićenim Konvencijom Ujedinjenih Nacija, posebno onim o poštovanju nezavisnosti i teritorijalnog integriteta, pravu na samoopredeljenje, zaštiti i ljudskim pravima i nediskriminaciji. Posebno se u članu 1. Sporazuma, odnosno od samog početka, ističe da će strane, odnosno Kosovo i Srbija, međusobno razvijati dobrosusedske odnose, zasnovane na jednakim pravima.
Srbija, međutim, bira skoro sve na razvoju dobrosusedskih odnosa sa nama. Ona, naime, bira da napadne Kosovo, kao što je to uradila 24. septembra 2023. godine u Banjsku, Zvečan, a zatim da zaštiti od zatvora počinioce ovog terorističkog akta, na čelu sa Milanom Radojičićem.

Srbija nije opasnost kakva se vidi i zna samo za naše građane, našu bezbednost, regionalnu stabilnost na Balkanu. Nedavno je dokazala da predstavlja opasnost za svoje građane, posebno za one koji imaju hrabrosti da priznaju da, za genocid Srbije na Kosovu, kroz izvinjenje grade osnovu za razvoj dobrih miroljubivih odnosa i pomirenja. To je slučaj sa srpskim opozicionim liderom, Nikolom Sandulovićem, predsednikom tamošnje Republikanske Stranke, za koga je, pored fizičkog mučenja, država Srbija birala da ga optuži i za raspirivanje nacionalne mržnje, jer se poklonio pred grobom sedmogodišnje Blerine Jashari, ubijena od strane srpskih snaga u Prekazu, marta 1998.

Postupanje prema Nikoli Sanduloviću od strane Bezbednosno-informativne agencije Srbije govori o mentalitetu koji naš komšija gaji u sebi. Antidemokratski načini, ponašanja i postupci odražavaju gorku stvarnost tamo, mesto gde se ne priznaje sloboda govora, ne važe konvencije za zaštitu ljudskih i manjinskih prava i gde se strahom i nasiljem pokušava pobediti opozicija i svaki glas koji se suprotstavlja autokratskoj vlasti Aleksandra Vučića. Srbija je zemlja u kojoj Milan Radojičić, odgovoran za teroristički napad u Banjskoj, umesto da odgovara organima reda, učestvuje u brutalnom prebijanju Nikole Sandulovića.

Prenesena u svetlu kršenja ljudskih prava i svakog mirnog opozicionog glasa, Srbija nastavlja put ka Putinovim metodama od zastrašivanja do nehumanog mučenja političkih protivnika, u suprotnom smeru od obaveza u okviru Osnovnog sporazuma za normalizaciju odnosa između naše dve zemlje, sve dalje od vrednosti Evropske Unije i evropskih i evroatlantskih integracija, koje čak i teoretski sve manje tvrde.

Hvala na pažnji, sada nastavljamo sa sledećim tačkama dnevnog reda današnjeg sastanka.

Last modified: 10 јануара, 2024

Comments are closed.

×