Priština, 24. avgust 2026.
Poštovani predstavnici medija,
Dragi građani,
Zajedno sa predsednikom Vladine komisije za nestala lica, Agronom Limanijem, i šefom jedinice u ovoj komisiji, Kushtrimom Garom, ovde smo pred vama kako bismo predstavili zbirni izveštaj o iskopavanjima na tri lokacije u selima Kaludra i Jabuka, u opštini Zubin Potok.
Četvoronedeljna iskopavanja rezultirala su otkrivanjem i ekshumacijom posmrtnih ostataka, za koje se procenjuje da pripadaju najmanje 23 osobe, za koje se sumnja da su žrtve nasilnog nestanka tokom poslednjeg rata na Kosovu.
Na prvoj lokaciji, u masovnoj grobnici između Velike i Male Kaludre, prema procenama stručnjaka, pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci pripadaju najmanje 13 osoba. U masovnoj grobnici u Jabuci, odnosno na drugoj lokaciji, pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostaci za koje se sumnja da pripadaju najmanje 4 osobe. A na trećoj lokaciji, odnosno drugoj masovnoj grobnici u Kaludri , pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 6 osoba.
Već smo ušli u drugu fazu, fazu identifikacije, jer su uzorci ostataka za koje se sumnja da pripadaju četiri osobe, pronađenih u selu Jabuka, već uzeti i poslati na DNK analizu. U međuvremenu, za ostale se nastavlja proces preliminarnog ispitivanja u Institutu za sudsku medicinu.
S druge strane, Ministarstvo unutrašnjih poslova, zajedno sa Kosovskom policijom, u četvrtak prošle nedelje predstavilo je veliku količinu oružja pronađenog između ovih lokacija, oružja koje je takođe poslato na ispitivanje i analizu zbog njihove potencijalne veze sa zločinom i masakrima na ove tri lokacije.
Dragi građani,
Broj 23 poklapa se sa onim što je poznato kao „Grupa intelektualaca“, koji su 19. aprila 1999. godine bili pritvoreni, kidnapovani i streljani od strane neprijateljskih snaga Srbije, koje su pokušale da sakriju i izbrišu tragove ovog genocidnog zločina.
Međutim, proces identifikacije u celini može trajati nekoliko meseci, pa ćemo tek tada moći sa potpunom tačnošću da kažemo o kome je reč i da im, zajedno sa porodicama, odao dostojanstven oproštaj i sahranimo pojedinačne imenom i prezimenom.
Dugo čekanje i anksioznost koju doživljavaju porodice nasilno nestalih je neopisivo bolno. Svako iskopavanje i svaka informacija o mogućem nestalom licu. Svaka lokacija i svako ime. Stotine porodica traže da se rasvetli sudbina svojih najmilijih, ali traže i pravdu.
I rasvetljavanje njihove sudbine, kao i pravda, bili su uskraćeni i uskraćuju se od strane Srbije, koja skrivanjem i nepriznavanjem zločina, kao i odbijanjem da otvori arhive i klasifikuje ih, ima za cilj da otuđi istinu i izbegne odgovornost. I ne samo to, Srbija hapsi i progoni i one malobrojne Srbe koji su se usudili da svedoče pred međunarodnim institucijama.
Stoga, više nego ikad, u ovakvim trenucima, međunarodni faktori moraju pojačati pritisak na našeg severnog suseda da sprovede Deklaraciju o nasilno nesatlim licima dogovorenu u Briselu 2. maja 2023. godine, otvaranjem i stavljanjem na raspolaganje državnih arhiva, što bi moglo dovesti do rasvetljavanja sudbine nestalih.
Moram da ponovim poziv za otvaranje arhive 37. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije, koja je počinila masakre, posebno u Drenici, ali i širom Kosova, a čiji je dosije bio klasifikovan pre 12 godina na 30 godina. Dakle, ostaje klasifikovan još 18 godina.
Porodice koje su čekale 27 i 28 godina ne mogu biti kažnjene čekanjem, anksioznošću i bolom još 18 godina. Stoga je međunarodni pritisak u ovom procesu od vitalnog značaja.
Arhivirane i klasifikovane dosijee 37. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije mora otvoriti sada država Srbija, odnosno ove godine, 2026. godine, a ne 2044. godine.
Poštovani prisutni,
Dragi građani,
Iz detaljne prezentacije Komisije, videćemo da su iskopavanja na severu zemlje bila malobrojna i izvršena u teškim okolnostima, često na brzinu zbog nesigurnosti, što dokazuje da su borba protiv kriminalnih bandi, proširenje zakona i reda u ovom delu naše zemlje, bili preduslov da istrage, pretrage i iskopavanja budu uspešna i da se sprovedu na nesmetan način.
Pored Komisije, želeo bih da se zahvalim Sektoru za nestale osobe u okviru Direkcije za istraživanje ratnih zločina i drugim relevantnim policijskim jedinicama, koje su dugo i intenzivno istraživale i potražile ove lokacije, zatim izražavam zahvalnost Kosovskoj obaveštajnoj agenciji i našim bezbednosnim i pravosudnim institucijama uopšte. A takođe i timovima Instituta za sudsku medicinu (ISM) i forenzičkim timovima EULEX-a, angažovanim u okviru ISM-a.
Hvala vam na pažnji. A sada dajem reč predsedniku Komisije, Agronu Limaniju, pre nego što pređemo na detaljnu prezentaciju Kushtrima Gare.