Priština, 17. novembar 2026.
Premijer Republike Kosovo Albin Kurti prisustvovao je prijemu organizovanom uoči početka Trećeg ekonomskog foruma Kosovo–Poljska, koji će se održati 18. i 19. novembra u Prištini.
U pozdravnom govoru pred predstavnicima institucija i poslovne zajednice, stručnjacima i preduzetnicima, učesnicima iz obe zemlje, premijer Kurti govorio je o posvećenosti i ciljevima za povećanje domaće proizvodnje i rast izvoza.
„Naš cilj je jasan. Želimo da proizvodimo više na Kosovu i da izvozimo više sa Kosova. Ne želimo da ostanemo samo tržište za tuđe proizvode. Želimo da postanemo partneri u njihovoj proizvodnji“, rekao je premijer.
On je govorio o povećanju trgovinske razmene između dve zemlje, sa akcentom na rast izvoza usluga sa Kosova u Poljsku. Istovremeno je naglasio značaj iskustava koja se mogu steći kroz saradnju sa Poljskom, kao državom članicom EU i NATO-a, kao i delom G20.
Forum će biti usredsređen na tri glavne oblasti: digitalnu ekonomiju i upravljanje; odbranu, bezbednost i tehnologije sajber bezbednosti; kao i unapređenje proizvodnje, infrastrukture i energetike.
Celi govor premijera Kurtija:
Poštovana ministarko industrije, preduzetništva, trgovine i inovacija, gospođo Mimoza Kusari-Lila,
Poštovani ministre digitalizacije i javne uprave, gospodine Lulezon Jagxhiu,
Poštovani ambasadore Kosova u Poljskoj, gospodine Drilon Gashi,
Uvaženi predstavnici poljskih institucija,
Uvaženi izvršni direktori i poslovni lideri iz Poljske i sa Kosova,
Dame i gospodo,
Dobro došli na Kosovo. Serdecznie zapraszamy. Srdačno vam želim dobrodošlicu.
Sledećeg meseca Poljska će učestvovati na Samitu G20 u Majamiju kao jedna od dvadeset najvećih ekonomija sveta. Veoma nam je drago što ste prvo došli na Kosovo. Smatrajte ovo zagrevanjem, uz bolju kafu – naročito naš makijato.
Ovo je naš treći ekonomski forum u četiri godine: u Prištini 2022. godine, u Varšavi 2024. i večeras ponovo u Prištini. Naš prvi forum stigao je zajedno sa prvim direktnim letom kompanije LOT između Varšave i Prištine. Forum je ostao sa nama. Let, nažalost, nije. Bilo bi nam veoma drago da se let ponovo uspostavi i radimo na tome.
Dame i gospodo,
Ekonomisti vole da govore o poljskom ekonomskom čudu. Pretpostavljam da bi Poljaci u ovoj sali radije upotrebili drugu reč: rad. Čudima, na kraju krajeva, nije potreban prekovremeni rad.
Brojke pričaju ovu priču bolje od bilo kog prideva. Kada je Poljska ušla u Evropsku uniju 2004. godine, njen BDP po glavi stanovnika, prilagođen kupovnoj moći, iznosio je oko polovine proseka EU. Prošle godine dostigao je 81 odsto. Nezaposlenost je pala sa 19 na 3 odsto. Od 2003. godine, poljska privreda je porasla za skoro 130 odsto, više nego u bilo kojoj drugoj državi članici. A prošle godine, sa rastom od 3,6 odsto, Poljska je predvodila velike ekonomije Unije.
Za Kosovo je ovo više od impresivne priče. To je ohrabrujuća priča. Ona pokazuje da geografija nije sudbina i da jedna generacija može promeniti ekonomski tok zemlje.
Kosovo se nalazi na ranijoj tački tog puta, ali smo na njemu. Naša ekonomija vredi 12 milijardi evra. Ove godine, u prvom kvartalu naš privredni rast iznosio je 5,4 odsto, a u drugom kvartalu 4,1 odsto. Naš javni dug iznosi svega 16 odsto BDP-a, što je jedan od najnižih u Evropi. Takođe imamo najmlađe stanovništvo u Evropi. Drugim rečima: mnogo energije i veoma malo duga.
Poštovani učesnici ove svečanosti,
Naš cilj je jasan. Želimo da proizvodimo više na Kosovu i da izvozimo više sa Kosova. Ne želimo da ostanemo samo tržište za tuđe proizvode. Želimo da postanemo partneri u njihovoj proizvodnji.
To me dovodi do naših bilateralnih brojki. Svake godine Kosovo iz Poljske uveze robu u vrednosti od oko 275 miliona evra. To Poljsku čini jednim od naših deset najvećih dobavljača. U drugom smeru, mi izvozimo robu u vrednosti od oko 5 miliona evra. Za premijera koji voli brojke, to nije trgovinski bilans. To je spisak zadataka koje treba obaviti.
Da budem sasvim jasan: naš cilj nije da kupujemo manje od Poljske. Naš cilj je da prodajemo više Poljskoj.
Kada je reč o uslugama, slika je već svetlija. Naš izvoz usluga u Poljsku dostigao je 23,5 miliona evra u 2024. godini, što je četiri puta više nego 2020. godine. A na svim tržištima zajedno, Kosovo je prošle godine izvezlo skoro 400 miliona evra u računarskim, informacionim i telekomunikacionim uslugama. Našim tehnološkim kompanijama nisu potrebni kamioni, kontejneri ili carinski terminali. Njima su potrebni dobri partneri. Nadam se da neki od tih partnera u ovoj sali stoje spremni.
Ovaj forum je usredsređen na tri oblasti: digitalnu ekonomiju i digitalnu upravu; odbranu, bezbednost i tehnologije sajber bezbednosti; kao i naprednu proizvodnju, infrastrukturu i energetiku. U svakoj od njih Poljska je izgradila stvarnu snagu. I u svakoj od njih Kosovo ima konkretne potrebe, konkretne projekte i vladu koja je i voljna i spremna da deluje.
Poljskim kompanijama poručujem: hvala vam što ste došli. Kosovo može biti vaš proizvodni, tehnološki i investicioni partner na Zapadnom Balkanu i u Jugoistočnoj Evropi. Blizu smo tržišta EU, koristimo evro i imamo mladu, kvalifikovanu i višejezičnu radnu snagu.
Kosovskim kompanijama poručujem: mnogo puta ste pokazale da možete da isporučite kvalitet i za najzahtevnija tržišta. Dobro iskoristite ova dva dana. I ne napuštajte ovaj forum bez barem jednog ili dva sastanka koje niste unapred planirali.
Dame i gospodo,
Dozvolite mi nekoliko reči o odbrani, budući da se ovaj forum organizuje u saradnji sa Poljskom komorom za robu dvostruke namene (Polish Dual Use Chamber). Komora je osnovana u martu ove godine. Manje od osam meseci kasnije, ona predvodi poslovnu misiju na Kosovo. Kancelarije za nabavke svuda u svetu mogu samo da sanjaju o takvoj brzini.
Poljska bolje od većine razume da bezbednost nije trošak. Ona je preduslov za sve ostalo. Prošle godine Poljska je izdvojila 4,3 odsto svog BDP-a za odbranu, što je najveći udeo u NATO-u. Ovogodišnji budžet predviđa 4,8 odsto.
Kosovo je na istom putu, svakako u skladu sa našim razmerama. Tokom naredne četiri godine uložićemo više od milijardu evra u odbranu. U Đakovici smo izdvojili 140 hektara za industrijsku zonu odbrane. Tamo se gradi naša prva fabrika municije. Naše ambicije idu i dalje: dronovi, robotika, autonomni sistemi i druge napredne tehnologije, proizvedene na Kosovu.
Ni ovde ne želimo da krećemo od nule. Želimo da učimo od najboljih i da radimo sa njima: kroz zajednička ulaganja, kroz prenos tehnologije i znanja, kao i kroz nove proizvodne kapacitete na Kosovu.
Godine 1999. Poljska je ušla u NATO, iste godine kada je NATO došao na Kosovo. Poljski vojnici od tada služe u KFOR-u. Više od četvrt veka Poljaci su dolazili na Kosovo u uniformi, kako bi pomogli u očuvanju mira i bezbednosti za sve. Danas su mnogi od vas došli u odelima, kako bi pomogli u izgradnji još većeg prosperiteta. I jedni i drugi ste veoma dobrodošli. Ali ovo drugo je najbolji dokaz da je ono prvo uspelo.
Budućnost Kosova, kao i budućnost Poljske, nalazi se u Evropskoj uniji i u NATO-u. A Poljska je najbolji argument koji poznajemo da je ovaj put vredan svakog truda.
Dragi prijatelji,
Vlade mogu da otvore vrata. Samo kompanije mogu da prođu kroz njih. Vlada Republike Kosovo nastaviće da otvara vrata i stvara uslove za rast naših ekonomskih odnosa.
Zato je moja želja za ovaj forum jednostavna: da do trenutka kada se okupimo na četvrtom forumu, trgovinske brojke koje sam danas naveo već budu zastarele. U pravom smeru.
Hvala vam, dziękuję bardzo, i želim vam uspešan i plodonosan forum!









