Obraćanje premijera Kurtija na plenarnoj sednici 13. samita Berlinskog procesa

Sveti Stefan, Crna Gora, 22. oktobar 2026.

Poštovani premijeru Spajiću,
Poštovani kancelare Merc,
Poštovani kancelare Štoker,
Drage kolege i prijatelji iz Evropske unije i sa Zapadnog Balkana,

Gospodine premijeru, čestitke Vladi i narodu Crne Gore na njihovom napretku ka Evropskoj uniji i hvala Vam što ste organizovali 13. samit Berlinskog procesa. Na Kosovu imate evropskog suseda koji se raduje vašem uspehu.

Berlinski proces, koji je Nemačka pokrenula 2014. godine, je mesto gde se nas šestoro sastajemo kao ravnopravni i koji nam je doneo Regionalno zajedničko tržište, zasnovano na četiri slobode EU.

Kroz postepenu integraciju, Evropska unija nam već otvara delove Jedinstvenog tržišta: SEPA će uskoro uštedeti našim građanima i dijaspori 58 miliona evra godišnje, Zeleni koridori će ubrzati trgovinu sa EU, dok će uz Roam Like at Home, povezivanje koštati isto i ovde i tamo. Ovo je Evropska unija koja dolazi našim građanima i pre samog članstva, i Kosovo će nastaviti tim putem.

Koliko brzo ćemo tamo stići zavisi od odluka koje ne zavise isključivo od nas. Neke od njih se donose ovde, gde dobrosusedski odnosi moraju biti zasnovani na poverenju, a poverenje na demokratskoj bliskosti.

Građani širom našeg regiona trebalo bi da budu u mogućnosti da studiraju u jednoj zemlji, rade u drugoj, a penzionišu se u trećoj. 2022. godine, nas šestoro smo potpisali sporazume o diplomama i ličnim kartama. Sporazumi treba da se sprovedu, ali četiri godine kasnije, neki i dalje blokiraju naše sporazume jer donose standarde EU.

Niko ne može biti primoran da želi Evropsku uniju, ali niko ne bi trebalo da bude u stanju da spreči one koji je žele.
Što se tiče Kosova, procenite nas po tome šta Evropska unija zahteva od zemlje kandidata. Pridržavamo se vrednosti Člana 2, dok nas nezavisne procene svrstavaju među zemljama sa najvećim demokratskim napretkom u Južnoj Evropi, od borbe protiv korupcije do vladavine prava.

U spoljnoj politici delujemo kao država članica: od prvog dana smo sproveli sve sankcije EU protiv Rusije, a na Kosovu Moskva nikada nije pronašla pukotinu u Evropi.

Poštovane kolege,

Uradili smo sve što je zavisilo samo od nas. Zahtev Kosova, od decembra 2022. godine, čeka odluku koja zavisi samo od EU. Do tada, ostajemo jedina zemlja na Zapadnom Balkanu bez statusa zemlje kandidata.

Trazimo od vas da donesete ovu odluku: da zatražite mišljenje Evropske komisije, da Kosovu dodelite status zemlje kandidata i da otvorite pregovore o pristupanju.

Stabilnost kupljena na račun susednih demokratija pokazala se kao opasan mit, jer oni koji stvaraju nestabilnost ne mogu garantovati stabilnost. To se često dešavalo u našem regionu.

Van bojnog polja u Ukrajini, Rusija je pretvorila u mete ono što povezuje Evropsku uniju: vazdušni prostor, podmorske kablove, kritičnu infrastrukturu, pa čak i njene ljude kroz terorističke akte. Svaki napad se drži ograničenim i podložnim poricanju, ispod praga koji bi pokrenuo zajedničku reakciju, ali svi oni zajedno ciljaju da pogode celinu. Samu Evropu.

Na Kosovu, jedan sused je koristio iste metode, u iste svrhe, protiv naše države. Prošlog meseca obeležili smo tri godine od terorističkog napada u severnom selu Banjska, gde je ubijen naš policijski narednik Afrim Bunjaku. Sledećeg meseca obeležićemo dve godine od kinetičkog ratnog napada na našu kritičnu infrastrukturu, kada je dignut u vazduh vodovodni kanal Ibar-Lepenac u selu Varage, na severu zemlje. Oba napada su organizovana na takav način da se odgovornost mogla poreći. Čovek koji je preuzeo odgovornost za Banjsku, Milan Radojčić, kriminalac i lokalni predstavnik druge države, i dalje se slobodno kreće, otvoreno, pod zaštitom upravo istog tog državnog aparata.

Napad na evropsku demokratiju je napad na celu Evropu i zaslužuje kolektivni odgovor, jer reakcija od slučaja do slučaja ne predstavlja odvraćanje. Za Kosovo, i članstvo u NATO-u takođe donosi moć odvraćanja.

Dragi prijatelji,

Prava manjina takođe zaslužuju zajednički odgovor u okviru Berlinskog procesa. Skoro svaka većina u našem regionu predstavlja manjinu preko granice, a kada se prava zaustave na granici, ova asimetrija predstavlja nepravdu.

Pozivam vas da pažljivo pogledate Preševsku dolinu, gde se Albanci korak po korak potiskuju iz institucionalnog, javnog i građanskog života, sve dok ostanak ne postane teži od odlaska.
Ipak, ljudsko dostojanstvo i ljudska prava su vrednosti koje moramo imati zajedničke i koje moraju biti na prvom mestu.

Hvala Vam!

Generic selectors
Samo tačna podudaranja
Traži u naslovu
Traži u sadržaju
Post Type Selectors