Obraćanje premijera Kurtija u Institutu za međunarodne i evropske poslove (IIEA) u Dablinu

Dablin, 14. novembar 2026.

Premijer Republike Kosovo, Albin Kurti, sinoć je bio gost Instituta za međunarodne i evropske poslove (IIEA) u Dablinu, gde se obratio i učestvovao u diskusiji na temu: „Put Kosova: Od državnosti do evropskih integracija“ (Kosovo’s Journey: From Statehood to European Integration).
Pre obraćanja i diskusije, premijera Kurtija je na sastanku primio generalni direktor IIEA, Mark Redmond.

Uvodna reč premijera Kurtija:

Poštovani generalni direktore, Mark Redmond,
Dragi predstavnici Instituta za međunarodne i evropske poslove (IIEA),
Dragi studenti, uvaženi gosti,
Dragi prijatelji,
Dame i gospodo,

Veliko je zadovoljstvo biti ovde u Dablinu i čast mi je da vam se obratim.

Ovu nedelju sam započeo u Francuskoj na „Pariskom mirovnom forumu“, a završavam je ovde u Dablinu na Samitu „Evropske političke zajednice“. Od Pariza do Dablina i širom Evrope, bezbednost je glavni prioritet.

Irska i Kosovo dele duboko poštovanje prema samoopredeljenju i nacionalnom identitetu, ponos na izuzetan doprinos naših dijaspora, kao i uverenje da nezavisnost države i evropske integracije mogu uzajamno da se osnažuju.

Takođe delimo i jednu veoma lepu ljudsku vezu koja datira još iz 1928. godine. Sa osamnaest godina, Gondže Bojadžiju, rođena u porodici kosovskih Albanaca poreklom iz Prizrena i Đakovice, došla je u Dablin da se pridruži Sestrama Loreto, u opatiji Loreto u Ratfarnamu.

Majka Tereza, kako će kasnije postati poznata, simbol je katoličke tradicije među Albancima na Kosovu. Svake godine hiljade hodočasnika okuplja se u selu Letnica na jugoistoku Kosova kako bi se molili u Crkvi Uznesenja Blažene Device Marije, gde je Majka Tereza, u veoma ranoj mladosti, dobila poziv na predanost, gde je prvi put osetila poziv da svoj život posveti Bogu i služi čovečanstvu.

Posebno mi je drago što sam ovde tokom predsedavanja Irske Savetom Evropske unije. S obzirom na to da je proširenje ponovo strateški prioritet za Evropu, Irska može pomoći da se obnovljeni zamah pretvori u konkretan napredak.

U Parizu smo razgovarali na temu „Kako učiniti mir trajnim: Obnova društava posle rata“. To me je podsetilo na lekciju koju Kosovo dobro zna: okončanje rata je prvi deo, a obezbeđivanje trajnog mira zahteva kontinuirani napor institucija i građana da stvaraju prilike, osiguraju blagostanje i ponude kredibilnu evropsku budućnost.

Mi smo evropska zemlja. Zaista, naš ustav je nov, ali naš narod, naš jezik, neke od naših tradicija i naša kultura su drevni. Pridruživanje Evropskoj uniji znači ujedinjenje Evrope. Želimo da doprinesemo ujedinjenijoj i bezbednijoj Evropi.

Naš put ka državnosti je put borbe i žrtvovanja mnogih generacija kroz vekove. Decenije represije i diskriminacije nalik aparthejdu nad Albancima kulminirale su masovnim mirnim protestima, a zatim i oslobodilačkim ratom praćenim intervencijom NATO-a 1999. godine kako bi se zaustavio genocid Srbije, četvrti po redu nad Albancima od kraja 19. veka.

Našu slobodu i nezavisnost dugujemo otporu i borbi našeg naroda, kao i solidarnosti demokratskih nacija koje su odbile da ostanu ravnodušne pred genocidom Srbije. Irska je priznala našu nezavisnost 2008. godine, istog meseca kada smo je i proglasili, i na tome ostajemo zauvek zahvalni.

Nismo dozvolili da nepravde iz prošlosti odrede kakva ćemo država postati. Izgradili smo demokratsku, građansku republiku zasnovanu na ljudskom dostojanstvu, jednakim pravima i vladavini prava.

Od 2008. do 2012. godine imali smo nadgledanu nezavisnost, uz mišljenje Međunarodnog suda pravde iz 2010. godine da naša nezavisnost nije prekršila međunarodno pravo.

Osamnaest godina nakon proglašenja nezavisnosti, Kosovo je doprinos međunarodne zajednice pretvorilo u uspešnu priču o izgradnji demokratije. Imamo konkurentne izbore, otvorenu tržišnu ekonomiju, dinamično civilno društvo, slobodu izražavanja, pravo na okupljanje bez straha i generaciju koja je odrasla poznajući samo nezavisno Kosovo.

Ova dostignuća odražavaju svakodnevni rad građana, državnih službenika, akademske zajednice, novinara, preduzetnika i organizacija civilnog društva koji uvek očekuju više od svojih institucija. Znamo da je demokratija proces koji traje i da se poverenje građana mora iznova zasluživati. Zato kritiku i nadzor ne vidimo kao prepreke, već kao suštinske delove demokratskog života.

Nezavisne procene odražavaju naš demokratski napredak u regionu. Kada je reč o korupciji, Transparency International nas je pomerio naviše za 28 mesta. U oblasti vladavine prava, World Justice Project nas svrstava na drugo mesto na Zapadnom Balkanu po vladavini prava i na prvo mesto po redu i bezbednosti. Po pitanju slobode medija, Reporteri bez granica su nas ove godine pomerili naviše za 15 mesta. Institut V-Dem klasifikuje Kosovo kao izbornu demokratiju.

U vremenu kada su demokratski standardi pod pritiskom u mnogim delovima Evrope i šire, ovo je dostignuće koje zaslužuje priznanje.

Naš Ustav štiti prava svih građana, sa posebnim odredbama za manjine, a naročito za srpsku manjinu. Članstvo u Savetu Evrope donelo bi dodatne koristi, uključujući pristup Evropskom sudu za ljudska prava.

U ovoj deceniji naša ekonomija je rasla u proseku više od četiri odsto godišnje, uprkos pandemiji, energetskoj krizi i inflaciji. Izvoz, investicije i zaposlenost su porasli, što nam daje veći kapacitet da podržimo građane.

Uveli smo dečje dodatke i podršku za porodilje, učinili javno visoko obrazovanje besplatnim, povećali penzije i minimalnu zaradu, i proširili podršku za poljoprivrednike i startapove. Putem digitalne platforme e-Kosova, više od 330 javnih usluga dostupno je onlajn, a u naredne dve godine stiže još 400 usluga. Ovo je posebno važno u zemlji sa jednim od najmlađih stanovništava u Evropi. Naši mladi ljudi govore više jezika, tehnološki su pismeni i preduzimljivi. Oni nisu samo budućnost Kosova. Oni već oblikuju njegovu sadašnjost.

Poštovani prijatelji,

Postoji još jedna sličnost između Irske i Kosova: naše dijaspore. Irska razume kako ljudi mogu da napuste svoju domovinu, a da ostanu duboko povezani sa njom.
Naša dijaspora je izdržavala naše porodice kroz teške godine, podržavala našu borbu za slobodu i nastavlja da doprinosi kroz investicije, znanje i umrežavanje. Oni decenijama žive i rade u zemljama EU. U tom smislu, naš narod je deo Evropske unije mnogo pre nego što su se naša država i institucije pridružile EU.

Kada je 1. januara 2024. godine stupila na snagu vizna liberalizacija, to je značilo mnogo više od lakšeg putovanja. Posebno za naše mlade, otvorila je nove mogućnosti da upoznaju Evropu, prisustvuju konferencijama, razmenjuju ideje i grade odnose sa svojim vršnjacima širom kontinenta, bez prepreka sa kojima su se suočavale prethodne generacije.

To me dovodi do naše Evropske unije.

Naša posvećenost EU odražava vrednosti na kojima je naša Republika osnovana i pravac koji su naši građani dosledno birali. Imamo jasnu stratešku i vrednosno zasnovanu orijentaciju. Želimo da se pridružimo i NATO-u i Evropskoj uniji.

Otkako je naš Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU stupio na snagu 2016. godine, radili smo na usklađivanju naših zakona, politika i institucija sa evropskim standardima.

Unapredili smo reforme u energetici, javnoj upravi, zapošljavanju i industrijskom razvoju, dok istovremeno ubrzavamo zelenu i digitalnu tranziciju. Zajedno, ovi napori grade konkurentniju i inkluzivniju ekonomiju, dok Zajedničko regionalno tržište služi kao odskočna daska ka dubljoj integraciji u Jedinstveno tržište EU.

Želimo da se naša preduzeća takmiče na širim tržištima, da naši univerziteti bliže sarađuju sa evropskim partnerima i da naši građani imaju koristi od institucija koje su transparentne, efikasne i odgovorne.

Ipak, proces pristupanja mora biti pravedan i kredibilan.

Podneli smo zahtev za članstvo u EU 15. decembra 2022. godine, tokom češkog predsedavanja Savetom. Irska je osmo predsedavanje od tada, a mi i dalje ostajemo jedina zemlja na Zapadnom Balkanu bez statusa kandidata.

Naš zahtev treba da bude razmotren i treba da započnemo pristupne pregovore.
Nikada nismo tražili poseban tretman, već samo jednak.

Imamo prepreka; naš put nikada nije bio lak, ali uz iskrenu posvećenost postoji put napred.

Evropske integracije i regionalna saradnja treba međusobno da se osnažuju. Nerešeni politički sporovi ne bi smeli da spreče napredak u reformama koje su od koristi za naše građane.

Potpisali smo pet sporazuma u okviru Berlinskog procesa — o slobodi kretanja sa ličnim kartama, o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija, stručnih kvalifikacija i o pristupu studijama. Svi oni trpe zbog nesprovođenja.

Bilateralni sporovi treba da imaju svoje zasebno poglavlje u procesu pristupanja, kako jedno pitanje ne bi kočilo napredak u svim drugim oblastima koje poboljšavaju život građana. Na kraju krajeva, integraciju i članstvo u EU vidimo kao proces koji našu zemlju čini boljom.

U potpunosti smo usklađeni sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije (CFSP), uključujući sankcije protiv Rusije i pruženu podršku Ukrajini.

Učiniti mir trajnim takođe znači suočiti se sa pretnjama koje ga podrivaju. Teroristički napad u Banjskoj, u Zvečanu, 24. septembra 2023. godine i napad na našu kritičnu infrastrukturu 29. novembra 2024. godine u Varagama, u Zubinom Potoku, pokazali su da naš severni sused i dalje vodi agresivnu politiku i ostaje glavna pretnja našoj nacionalnoj bezbednosti. Odgovornost je ključna ne samo za pravdu, već i za sprečavanje budućih napada.

Dragi prijatelji,

Irska zna kako članstvo u EU može da otvori nove horizonte, a da pritom očuva identitet, jezik, kulturu i glas jedne zemlje. Ono takođe pokazuje kako manje države mogu da ojačaju Uniju.

Kosovo želi da se pridruži kako bi doprinelo bezbednijoj i prosperitetnijoj Evropi.

Verujemo da će Irska, tokom preostalog dela svog predsedavanja EU i nakon njega, podržati našu težnju ka članstvu.
Želeo bih da završim jednim ličnim osvrtom. Kada sam bio studentski aktivista, borili smo se za pravo da sami određujemo svoju budućnost. Danas se mladi pitaju dokle ih njihove ambicije mogu odvesti. Naša je odgovornost da uklonimo ograničenja i pružimo im prilike za rast.

Prešli smo dug put i posvećeni smo sledećem poglavlju na putu ka pristupanju EU.

Irska je već članica Evropske unije, a Kosovo još nije. Ali postoji jedna evropska organizacija u kojoj se već sastajemo kao jednaki: UEFA.

Naše fudbalske utakmice zbližile su naše narode. Irski navijači su osetili naše gostoprimstvo na Kosovu, i uveren sam da će kosovski navijači koji sledeće nedelje budu posetili Irsku uživati u vašem.

Želim vam sreću na utakmici, ali ne previše.

Hvala vam puno.

Generic selectors
Samo tačna podudaranja
Traži u naslovu
Traži u sadržaju
Post Type Selectors