Obraćanje premijera Kurtija na državnom prijemu povodom 26. godišnjice Dana Oslobođenja

Priština, 12. jun 2025.

Vlada Republike Kosovo organizovala je danas državni prijem povodom 26. godišnjice oslobođenja zemlje. Ovom prijemu su prisustvovali članovi vladinog kabineta, poslanici skupštine, gradonačelnici, rukovodioci i visoki zvaničnici državnih institucija, ambasadori i predstavnici diplomatskih misija prijateljskih država Kosova, članovi porodice Jashari i politički predstavnici Albanaca Preševa, Medveđe i Bujanovca i Severne Makedonije.

Celi govor premijera Kurtija:

Poštovani zamenici premijera Republike Kosovo, g. Besnik Bislimi, gđo. Donika Gervala-Schwarz, gđo. Emilija Redžepi,
Poštovani poslanici, ministri i zamenici ministara
Poštovani ambasadori i predstavnici diplomatskih misija na Kosovu,
Poštovani prijatelji i saradnici,
Poštovani prisutni,
Dame i gospodo,

Zajedno smo na ovom državnom prijemu, na Dan mira, na 26. godišnjicu našeg oslobođenja sa korenima u krvi palih boraca.
Sa dubokim poštovanjem i poniznošću, poštujemo žrtvovanje palih boraca, martira, invalida i veterana i svih žena i muškaraca koji su doprineli oslobođenju Kosova. U duhu njihovog žrtvovanja, danas i svakog dana radimo sa posvećenošću za pravdu i jednakost, za napredak sa solidarnošću.

Podsećamo se na važne međunarodne akcije i odluke koje su omogućile dolazak međunarodnih mirovnih trupa, KFOR-a, i zatvaranje mračnog perioda u istoriji Kosova. Kako tadašnji specijalni izaslanik UN-a, Marti Ahtisari, objašnjava u svojoj knjizi „Zadatak u Beogradu“, vojni sporazum je bio ključni trenutak, koji je potpisao general Majk Džekson, garantujući da jugoslovenske i srpske trupe više ne mogu ući na Kosovo bez dozvole komandanta KFOR-a.
Takva je bila delikatna diplomatska situacija 11. i 12. juna 1999. godine, kada su ruske trupe ušle na Kosovo i preuzele aerodrom u Prištini pre NATO trupa. Ova napeta situacija zahtevala je diplomatiju na visokom nivou, što je dovelo do sporazuma postignutog 18. juna 1999. u Helsinkiju, kojim je definisana saradnja ruskih i NATO snaga u okviru KFOR-a.

Ahtisarijev izveštaj o okupaciji aerodroma od strane ruskih trupa otkriva koliki je bio rizik da će Kosovo, novooslobođeno, biti pocepano na dva dela, na etničkoj osnovi. Prema Ahtisarijevim rečima, Rusija i jugoslovenski režim, i citiram iz njegove knjige, „su se dogovorili da će Rusija preuzeti kontrolu nad Prištinom i severnim delovima Kosova… Ako bi se događaji na Kosovu razvijali tako da, u roku od dve ili tri godine, Albanci proglase svoju zemlju nezavisnom, Srbija bi, uz pomoć ruskih trupa, mogla da zadrži veliki deo nje i kolonizuje je samo Srbima“. Sve ovo, opet prema Ahtisarijevim rečima, bilo je namenjeno da Srbija preuzme kontrolu nad, i ponovo citiram Ahtisarija: „rudnicima Trepča i topionicom Zvečan, kao i drugim prerađivačkim preduzećima u blizini donjeg Ibra“.

Srećom, srpski plan da nasilno okupiraju severni deo zemlje i podele Kosovo na dva dela propao je 1999. godine. Ali, nažalost, ovaj plan još nije potpuno zamro. On i danas opstaje, na najvišim nivoima beogradskog režima. To su jasno otkrile i dokazale naše bezbednosne institucije nakon terorističkog napada 24. septembra 2023. godine, u kojem je herojski pao naš policijski narednik Afrim Bunjaku.

Stoga nikada ne zaboravljamo da bezbednost naše zemlje i teritorije, naših ljudi i građana bez razlike, ne može jednostavno biti uzeta zdravo za gotovo. Ona zahteva stalnu posvećenost naših državnih institucija, u saradnji sa NATO-om i drugim međunarodnim saveznicima.
Na današnji dan čvrsto potvrđujemo našu posvećenost održivom miru i kontinuiranom napretku. Ovaj mir se zasniva na jednakom razvoju za svakog građanina, bez obzira na etničku ili nacionalnu pripadnost, veroispovest ili pol.

Naše Kosovo, naša Republika, je mesto hrabrosti, nade i evropske perspektive. Stoga ćemo nastaviti da radimo zajedno, naporno i dobro, kako bi naša sloboda bila potpuna i kako buduće generacije ne bi doživele ono što smo mi doživeli.

Zahvaljujemo svakoj od 19 zemalja članica NATO-a koje su intervenisale u to vreme da zaustave zločine srpskih snaga na svakom od njihovih jezika, kao što pokazuje zastava ove ceremonije!

NATO sada ima 32 države članice i želimo da postanemo 33. država, kako bismo doprineli demokratskom miru i bezbednosti Zapada. Nedavno smo pokazali naše sposobnosti i mogućnosti u vežbi „Defender Europe 25“.

Ponosni na ono što smo postigli kao narod i država, sa zahvalnošću se sećamo onih koji su dali sve za našu Republiku i posvećujemo se zajedno njenoj svetloj budućnosti.

Čestitam Dan mira!
Srećna 26. godišnjica oslobođenja Kosova!
Hvala Vam!

Generic selectors
Samo tačna podudaranja
Traži u naslovu
Traži u sadržaju
Post Type Selectors