Zyra e Kryeministrit

Premijer Kurti, povodom 146. godišnjice Albanske Prizrenske lige: Neka nas politički ideali Prizrenske lige inspirišu na putu ka unapređenju zajedničkih interesa i političkog, vojnog, ekonomskog i kulturnog jačanja naših država

10 juna, 2024

Prizren, 10 juna 2024

Premijer Republike Kosovo Albin Kurti učestvovao je i bio jedan od glavnih govornika na manifestaciji organizovanoj u Prizrenu povodom 146. godišnjice Prizrenske albanske lige, koja se ove godine održava u okviru državne agende za obeležavanje 25 godiđnjice oslobođenja zemlje.

On je u svom govoru rekao da Prizrenska Albanska liga predstavlja kamen temeljac naših napora za nezavisnost, koja je potom krunisana datumima 28. novembra 1912. godine, proglašenjem nezavisnosti Albanije, a 96 godina kasnije, 17 februara . 2008. proglašenjem nezavisnosti Kosova, čime je realizovan deo programa Lige koji nije završen 1912. godine.

„Suočeni odlukama donetim u Ugovorima potpisanim u Evropi, predstavnici teritorija naseljenih Albancima, okupili su se u Prizrenu i osnovali Prizrensku albansku ligu. Ova panalbanska politička i vojna organizacija, u zaštiti prava Albanaca, definišući osnovne principe za organizovani kolektivni i politički život u modernoj eri Ovo je prvi put u istoriji kada su Albanci govorili jednim glasom, bez obzira na region i veru, izražavajući osnovni i univerzalni zahtev za samoopredeljenjem i zaštitom od rasparčavanja teritorije naseljene Albancima“, rekao je premijer Kurti.

On je, na 25. godišnjicu oslobođenja i 146. godišnjicu Prizrenske lige, podsetio i na činjenicu da su srpske vojne snage 27. marta 1999. godine srušile i zapalile zgradu eksplozivom, uništivši i statue Abdyla Frasheriia i Ymera Prizrenija , kao još jedan pokušaj Srbije, dimenzija kulturnog genocida, da izbriše tragove albanske istorije, masovnih ubistava i nestajanja leševa. Tokom agresije srpske države od februara 1998. do juna 1999. godine uništeno je najmanje 1.800 spomenika kulturnog nasleđa; opljačkano preko 3.000 arheoloških i etnografskih predmeta i arhivske dokumentacije; a u javnim bibliotekama spaljeno je preko 1,7 miliona knjiga. Prema Međunarodnom sudu u Hagu, ova akcija je ocenjena kao zločin protiv čovečnosti.

Ali uprkos tome „ni vekovn ugnjetavanje, pljačkanja , paljenja i razaranja nisu uspeli da unište našu veru i našu borbu za slobodu“, naglasio je premijer.

On je pozvao da nastavimo sa posvećenošću, bliskom saradnjom na unapređenju vrednosti demokratije, pravde i ravnopravnosti u našim državama i našim državama, kao i bezuslovnim radom ka zajedničkoj integraciji država Zapadnog Balkana, u Severnoatlantsku alijansu iu Evropskoj uniji, kao najboljoj budućnosti Albanaca i naši suseda.

Neka nas danas politički ideali Albanske Prizrenske lige inspirišu na našem zajedničkom putu ka unapređenju zajedničkih interesa i političkog, vojnog, ekonomskg i kulturnog jačanja naših država“, rekao je on na kraju svog govora.

Na ovom događaju, tokom kojeg je prikazana izložba u organizaciji Regionalnog centra za kulturno nasleđe, bili su prisutni drđavnu čelnici , predsednica Vjosa Osmani-Sadriu, predsednik parlamenta Glauk Konjufca, članovi vladinog kabineta, poslanici Skupštine Republike Kosovo, rukovodioci i drugi predstavnici državnih i lokalnih institucija i politički predstavnici Preševa i Bujanovca.

Komletan govor premijera Kurtija:

Poštovana g-đo. Vjosa Osmani Sadriu, predsednica Republike Kosovo,
Poštovani g.dine Glauk Konjufca, predsednik Skupštine Republike Kosovo,
Poštovani potpredsednici Vlade, Besnik Bislimi, Donika Gërvala – Schwarz i Emilija Redžepi,
Poštovani ministri Vlade, poslanici skupštine, zamenici ministara, rukovodioci i predstavnici državnih i lokalnih institucija,
Poštovani rukovodioci Preševa i Bujanovca, Ardita Sinani i Nagip Arifi,
Poštovani prisutni,
Dame i gospodo,

Sastajemo se danas u drevnom Prizrenu, da obeležimo važan istorijski datum, 10. jun 1878. Ovde je pre 146 godina održana Skupština sa predstavnicima svih albanskih krajeva i osnovana Prizrenska albanska liga.

Ovo, drevni Prizren, ističemo kao sintagmu jer je prošlogodišnje arheološko otkriće, udaljeno samo 200 metara odavde, pokazalo da je Prizren, ovo najlepše mesto, stariji osam vekova nego što smo ranije pretpostavljali.

Prizrenska albanska liga predstavlja istorijski događaj, kada su tokom druge polovine 19. veka postavljeni temelji formiranja albanske države. Suočeni sa odlukama donetim u ugovorima potpisanim u Evropi, predstavnici teritorija naseljenih Albancima, okupili su se u Prizrenu i osnovali Prizrensku ligu Albanaca. Ovo je panalbanska politička i vojna organizacija, u zaštitu prava Albanaca, koja definiše osnovne principe organizovanog kolektivnog i političkog života u modernom dobu.

Ovo je prvi put u istoriji da su Albanci govorili jednim glasom, bez obzira na region ili veru, izražavajući fundamentalni i univerzalni zahtev za samoopredeljenjem i zaštitom i očuvanjem teritorija naseljenih Albancima.

Ovaj istorijski događaj bio je kamen temeljac naših napora za nezavisnost, koja je potom krunisan datumima 28. novembra 1912. godine, proglašenjem nezavisnosti Albanije, a 96 godina kasnije, 17. februara 2008. godine, proglašenjem nezavisnosti Kosova, ostvarivši na ovaj način deo programa Lige, koji nije mogao biti završen 1912. godine.

Prizrenska albanska liga je decenijama i godinama nastavila da nas inspiriše u naporima albanskog naroda za nezavisnost i formiranje države. A ovaj Kompleks je bio mesto susreta i simbol albanske nacije, pokazujući korene rađanja albanske države i istorijsku težnju nacionalnog ujedinjenja.

Danas, kada Kosovo obeležava 25 godina od oslobođenja od okupacije i genocida Srbije, ne možemo a da se ne prisetimo činjenice da je to bila rezidencija Prizrenske lige, koju su srpske oružane snage varvarski uništile, kao objekat kulturnog nasleđa, kao rezidencije otpora, a koje se dešavalo iza mene i ispred vas.

Srpske vojne snage su uveče 27. marta 1999. godine srušile i zapalile ovu zgradu eksplozivom, uništivši i statue Abdyla Frasherija i Ymera Prizrenija. Napori srpske države da izbriše tragove albanske istorije nisu se zaustavili samo na masovnim ubistvima i nestancima leševa, već su imali i dimenziju kulturnog genocida, ciljajući na vredne spomenike koji predstavljaju istoriju i naš nacionalni identitet, sve žarišta našeg otpora kao objekte kulturne baštine.

Tokom agresije srpse države od februara 1998. do juna 1999. godine uništeno je najmanje 1.800 spomenika kulturnog nasleđa; opljačkano preko 3.000 arheoloških i etnografskih predmeta i arhivske dokumentacije; a u javnim bibliotekama spaljeno je preko 1,7 miliona knjiga. Prema Međunarodnom sudu u Hagu, ova akcija je ocenjena kao zločin protiv čovečnosti.

Ali uprkos tome, ni vekovni ugnjetavanje, pljačkanja , paljenja i razaranja nisu uspeli da unište našu veru i našu borbu za slobodu. Otpor Albanske Prizrenske lige, Rezidencija Albanske Prizrenske lige, kao i naš narod, ponovo je podignut kao feniks koji se slavno preporoda iz pepela i leti napred, i politički i kulturno. Monumentalni kompleks Prizrenske albanske lige nastavlja da čuva vekovnu albansku istoriju, koja će se predstavljati i prenositi sa generacije na generaciju, sa svim njenim bogatstvom i raznovrsnošću.

Dakle, danas je godišnjica Prizrenske lige okupila nas, čelnike institucija sa Kosova, iz Albanije, sa krajeva naseljenih Albancima, predstavnike zemalja regiona ne samo da poštujemo i sećamo se ovog istorijskog događaja, već istovremeno da procenimo situaciju u kojoj se sada nalazimo, potrebe za prevazilaženjem zajedničkih izazova i težnje da izgradimo našu jednako zajedničku budućnost.

Treba da nastavimo sa posvećenošću, bliskom saradnjom na unapređenju vrednosti demokratije, pravde i ravnopravnosti u našim zemljama i našim državama. Treba da da nastavimo bezuslovno da radimo na zajedničkoj integraciji država Zapadnog Balkana, u Severnoatlantsku alijansu i Evropsku uniju, kao najbolju budućnost za Albance i naše susedne nacije.

Neka nas politički ideali Prizrenske albanske lige danas inspirišu na našem zajedničkom putu ka unapređenju zajedničkih interesa i političkg, vojnog, ekonomskog i kulturnog jačanja naših zemalja.

Hvala vam i srećno!

Last modified: 11 јуна, 2024

Comments are closed.