Priština, 5. oktobar 2023
Poštovani Predsedniče Skupštine, g. Gljauk Konjufca,
Poštovani poslanici Skupštine Republike,
Poštovani građani,
Prošlo je nekoliko meseci kako je Vlada u ovoj zakonodavnoj skupštini donela niz međunarodnih sporazuma na ratifikaciju, ali zbog neizglasavanja opozicije oni ne prolaze. Sedam je sporazuma koji čekaju na usvajanje u Skupštini, još dva su na razmatranju u Komisijama, a mnogi drugi su u procesu za koje se očekuje da iz Vlade stignu u Skupštinu.
Finansijski sporazum sa Razvojnim Fondom OPEC-a, u iznosu od 40 miliona dolara čeka na ratifikaciju u Skupštini od 25. novembra 2022. godine.
Ugovor za Projekat Solar4Kosovo sa EBRD u iznosu od 23,2 miliona evra, koji uključuje i 54,1 milion evra u grantovima , za projekat proširenja kapaciteta Termokosa, čeka na ratifikaciju u Skupštini od 23. marta 2023. godine.
Ugovor za projekat KOSTT-a sa nemačkim KfW u iznosu od 25,5 miliona evra, za obnovu trafostanica KOSTT-a, u područjima i opštinama gde postoji problem sa naponom električne energije, čeka u Skupštini na ratifikaciju od 23. marta. 2023.
Sporazum o zatvorima sa Danskom Vladom, koji obezbeđuje budžetski prihod od 150 miliona evra, i grant za ulaganja u obnovljive izvore energije od 27,5 miliona evra, odnosno ukupno 177,5 miliona evra, čeka u Skupštini na ratifikaciju od 9. juna. 2023.
Ugovor za Željezničku Liniju 10, Eljez Han-Lešak, sa Evropskom Investicionom Bankom vredan 38 miliona evra, čeka na ratifikaciju u Skupštini od 14. jula 2023. godine.
Ugovor o projektu promocije agroturizma sa GIZ-om, u iznosu od 10 miliona evra, u Skupštini je na čekanju od 11. avgusta 2023. godine.
Postoje i ugovori koji se ne odnose na infrastrukturne projekte, već na stipendije za studente, kao što je ugovor sa Ambasadom Francuske, a ukupna vrednost ovih nerešenih ugovora premašuje cifru od 360 miliona evra. Svi oni čekaju ratifikaciju sa 2/3 glasova poslanika.
Dok je za glasanje za Vladu ili za zakone potrebna prosta većina, odnosno 61 glas, Ustav Republike Kosovo predviđa da je za usvajanje međunarodnih sporazuma potrebni glasovi 2/3 poslanika, tj. najmanje 80 glasova. To se dogodilo preventivno kako neodgovorne vlade ne bi potpisivale štetne sporazume ili ulazile u finansijske obaveze koje ugrožavaju stabilnost države.
Sada, sporazumi koji čekaju ratifikaciju, nisu ni štetni niti izazivaju obaveze koje ugrožavaju finansijsku stabilnost Kosova. Naprotiv, radi se o preko 360 miliona evra, koji su ili blagi krediti sa povoljnim uslovima, ili su grantovi, novac koji se uopšte ne mora vraćati i koji će se ulagati u razvojne projekte, koji su veoma potrebni našoj zemlji.
Čak se i opozicija slaže da su sporazumi za dobrobit građana. Pa ipak, ne glasaju za njih.
Šta je razlog? Blokirati vladu? Istina je da nam otežavate rad i činite da država izgleda neozbiljno pred međunarodnim partnerima, ali ipak Vlada može nastaviti svoj mandat do kraja i bez međunarodnih sporazuma.
Ali, ovim neglasanjem opozicije, građani gube, jer projekti nisu urađeni, jer gubimo grantove i povoljne kredite, a umesto grantova i povoljnih kredita, onda moramo trošiti novac poreskih obveznika i uzimati kredite pod tržišnim uslovima, sa stopama kamate višestruko veće, koje građanin na kraju ipak mora da plati.
Zadatak opozicije je da pokaže kako se može bolje, a ne da blokira rad na račun građana. Ne možete reći da radim opoziciju i brinem se za građane, kada je blokiran zakon o plafonu cena, ne možete reći da radim opoziciju i brinem se za radnike, kada je blokiran zakon o minimalnoj plati i ne možete reći da radim opoziciju i da brinem se za ekonomiju zemlje, kada je blokiran međunarodni sporazum za razvojne projekte.
Ovako se ne radi ovaj posao. Verujte mi. Ovo vam govorim kao neko ko je već deceniju radio parlamentarnu opoziciju.
Od 2011. do 2020. godine, kada je Pokret Samoopredjeljenje! bio parlamentarna opozicija u Skupštini, izglasano je 377 međunarodnih sporazuma. Od 377 međunarodnih sporazuma za jednu deceniju, samo tri sporazuma nije podržao Pokret Samoopredeljenje! i poznati su po tome šta su bili. U međuvremenu, svi sporazumi koji su imali finansiranje ili podršku javnih projekata, obrazovanja, poslovanja, fiskalnih pitanja, dokumentacije, bezbednosti i odbrane, od onih za železnicu, vodovod, otpadne vode, otpad i životnu sredinu, za pomoć biznisu, za putnu infrastrukturu i sve do programa finansijskih stipendija i zaduživanje za socijalna pitanja. Za sve to, nismo se dvoumili da naša poslanička grupa glasa, kada smo mi bili u opoziciji, a vi u Vladi.
Da, mi kao opozicija smo se čvrsto protivili sporazumima koji su bili štetni. Za neke od njih već vidimo nevolje, verujem da ste i vi uvereni da su bili štetni.
Ali sporazumi koji sada čekaju ratifikaciju nisu takvi. To su sporazumi za projekte i za razvoj, koji imaju povoljne kredite, pa čak i grantove, pare što se ne vraćaju. Stoga, glasajte! Neka ovo ne bude tema u kojoj pozicija i opozicija lome mačeve. Imamo drugih tema koliko želite za diskusije i raspravljanje.
Glasajte za međunarodne sporazume! Ako ne za vladu, onda glasajte za naše građane!