Priština, 16. novembar 2026.
Poštovani predstavnici Kosovskog centra za inovacije, gđo. Dorina Grezda, g. Uranik Begu, gđo. Qavolli,
Poštovani preduzetnici, investitori i predstavnici privatnog sektora, gđo. Ujkani, g. Cahani, g. Maloku,
Poštovani dekane FER-a i direktore Poreske uprave Kosova (PUK), poštovani ostali predstavnici državnih institucija,
Poštovani g. Lila, domaćine ovog događaja,
Dame i gospodo,
Poštovani prisutni,
U svetu startapova kaže se da dobra ideja mora da se objasni za onoliko vremena koliko traje jedna vožnja liftom. Brzo, jednostavno i jasno.
Želim da vam govorim o najkraćoj i najpreduzetničkijoj reči koju poznajem. To nije reč „startap“, niti „inovacija“, već reč „zašto?“. Dakle, „zašto?“, reč koja podrazumeva pitanje, koja je suština svakog pitanja – opšta, ali životno važna reč. Svako ko ima decu zna da se svaki put kada se postavi pitanje „zašto?“, cela porodica okupi oko deteta koje je upravo postavilo to pitanje. Ali, verujem da pored toga što znate šta se dešava kada dete pita „zašto?“, svi smo istovremeno svesni da oni to pitanje postavljaju čak i češće od novinara.
Naravno, to proističe iz radoznalosti da se upozna svet, a ta radoznalost je povezana sa strašću koja traži svoj predmet. U nedostatku odgovora na mnoga „zašto?“, mnoge stvari su se potom uzimale zdravo za gotovo ili, kako se kaže, „tako je oduvek bilo“.
Manje se i razvijamo kada manje pitamo „zašto?“, ali istovremeno nismo ni dovoljno zahvalni za ono što se već dogodilo kada ređe pitamo „zašto?“.
Pre više od deset godina, jedan mladić na Kosovu je pitao: Zašto Kosovo nema pretraživač (imate u vidu da se ovo prevodi uživo) koji dobro razume albanski jezik? Odnosno, i nama je potreban pretraživač na albanskom jeziku. Zašto ga nemamo? Uobičajeni odgovor bi bio: pa postoji Gugl (Google). Šta će nam pretraživač na albanskom jeziku? Ali, tako nije mislio Mergim Cahani i nije se zaustavio na tom izgovoru, već se potrudio da na pitanje „zašto?“ da odgovor. I kada je video da se mnogo toga što su ljudi tražili – pa čak i red vožnje autobusa – uopšte nije moglo naći na internetu, nije čekao da to postavi neko drugi. Postavio ih je sam, i tako je nastala „Gjirafa“ (Žirafa) – za koju moramo objasniti da je životinja u Africi, jer bi ljudi mogli pomisliti da je to samo kompanija.
To je, dakle, preduzetništvo. Hrabro pitanje koje dobija tačan odgovor, kome prethodi odluka da se ne čeka. Dakle, odlučnost da se odgovori, odsustvo straha od pitanja i, naravno, odluka da se ne čeka, da se nešto ne odlaže za kasnije. Ako nešto možemo da uradimo danas, trebalo je to da uradimo još juče, a ne da kažemo – uradićemo sutra.
Zašto je ovo važno za jednu vladu? Preduzetništvo nije samo ekonomija, već je i prilika da čovek živi od sopstvenog znanja i rada. Svakako, iako je preduzetništvo individualna ili grupna kreacija, neophodna mu je odgovarajuća posuda u kojoj će se razvijati. Ta posuda je otvoreno društvo i jaka država. Nije slučajno što inovacije i nauka idu ruku pod ruku sa razvojem države i društva.
Znamo da su naši roditelji i bake i deke to radili bez inkubatora, bez kredita, bez države koja ih podržava, a veoma često i uprkos državi koja se borila protiv njih. Mi ne želimo da novoj generaciji bude potrebno isto takvo herojstvo. Želimo da oni imaju uslove.
I kao država dobro napredujemo i idemo napred. U poslednjih deset godina na Kosovu je registrovano preko 118 hiljada biznisa. Prošle godine, naš izvoz računarskih, informacionih i telekomunikacionih usluga dostigao je oko 400 miliona evra, što je za 14 odsto više nego godinu dana ranije, odnosno rast koji je trostruko veći od rasta bruto domaćeg proizvoda.
To je više od dve petine ukupne vrednosti sve robe koju smo izvezli. Dakle, 40 odsto čine takve usluge. Bez ijednog kamiona, bez ijednog kontejnera i bez ijednog carinskog punkta. A to će moći samo da raste zahvaljujući preduzetništvu kojem svedočimo, jer ga živimo i proživljavamo, ali i zahvaljujući sporazumu EFTA koji je nedavno stupio na snagu, 1. oktobra, a potpisan je u januaru 2025. godine – čime se omogućava da se ne samo roba, već i usluge izvoze u zemlje EFTA-e, dakle u Švajcarsku, Lihtenštajn, Norvešku i Island.
Timu u Prizrenu ili grupi „programera“ u Peći nije potrebna fabrika da bi radili za klijente u Nemačkoj ili Švajcarskoj. Sve što im treba jesu znanje, konkretne ideje i dobar tim.
Imamo i najmlađe stanovništvo u Evropi sa prosečnom starošću od 35 godina. To znači više ideja i, naravno, više mišljenja o tome kako treba da rade i pomažu i državu i vladu. Naša omladina je talentovana, energična i govori mnogo jezika, što znači da je izuzetno napredna upravo za vreme u kojem živimo.
Stoga je pravedno i neophodno da građani pitaju: zašto Vlada radi to što radi? Pre svega, da razjasnimo – Vlada ne stvara bogatstvo. Bogatstvo stvarate vi. Naš zadatak je da stvorimo uslove za njegov rast i da uklonimo prepreke sa vašeg puta.
Zašto digitalizujemo usluge? Zato što je vreme prvi kapital svakog preduzetnika. Niko nikada nije izgradio uspešnu kompaniju čekajući u redu ispred šaltera. Dakle, vreme je prvi i najvredniji resurs.
Zašto insistiramo na vladavini prava, fer konkurenciji i nultoj toleranciji prema korupciji? Zato što, po našem čvrstom uverenju, potvrđenom i u praksi, preduzetništvo cveta samo tamo gde uspeh zavisi od kvaliteta ideje, a ne od pravih poznanstava pojedinaca kako bi se neko negde probio. Za nas to nije samo ekonomska politika. Bez pravde i države jednakih šansi ne razvijaju se inovacije, već samo, nazovimo to tako, snalažljivost. Ne sposobnost da budeš stvaralac, već da se jednostavno probiješ.
Zašto radimo na dostupnijem finansiranju? Zato što je talenat raspoređen svuda, ali kapital ipak nije. Dobra ideja ne sme da ostane u fioci samo zato što njen osnivač nema kuću ili zemlju koju bi stavio pod hipoteku u banci.
Ovo nije kritika, g. Maloku, ovo je poziv. I raduje me što sam u programu video da u petak NLB i ICK sedaju zajedno za sto radi finansiranja startapova.
Zašto toliko često govorimo o ženama u ekonomiji? Zato što je preko 300 hiljada žena i dalje van tržišta rada u Republici Kosovo. Doneli smo mnoge politike koje su se pokazale efikasnim u ublažavanju ovog jaza i nejednakosti, ali naravno imamo još mnogo toga da uradimo. Samo zajedno i težeći jednakosti moći ćemo da idemo napred i kao pojedinci. Jer, imate u vidu, veoma veliki broj žena na Kosovu ne prijavljuje sebe kao nezaposlene, te samim tim, osim što ostaju nezaposlene, postaju i nezapošljive – jer ste nezaposleni samo onda kada ste aktivno nezaposleni, odnosno kada se prijavite. A mnoge nezaposlene žene se ne vode tako jer se evidentiraju kao ekonomski neaktivne. Nama je neophodno da u narednim godinama zaposlimo što više žena, stoga ćemo i program „SuperPuna za mlade“ sada pretvoriti u „SuperPuna za žene“.
Zašto dijasporu vidimo kao partnera? Zato što ona donosi više doznaka. Donosi iskustvo razvijenijih zemalja, više standarde, ali i evropska i međunarodna tržišta.
I zašto krećemo od škole? Zato što mnoga zanimanja naše dece još uvek ne postoje. Dakle, kada oni odrastu, oni će imati profesije koje danas nemamo ni u svojoj mašti, a kamoli u našoj stvarnosti.
Ne možemo ih za njih pripremiti gotovim odgovorima. Možemo ih pripremiti samo tako što ćemo kod njih sačuvati radoznalost svakog deteta, hrabrost da pokušaju i smirenost pred greškom.
Naš cilj za naredne godine je ekonomija koja više proizvodi, više izvozi i stvara veću vrednost. Ideja rođena na Kosovu mora imati priliku da ovde raste i odavde izađe u svet.
Inovacije i tehnologija će nesumnjivo biti u središtu ekonomskog razvoja Kosova, sa ciljem otvaranja novih radnih mesta, povećanja konkurentnosti preduzeća – da budu što efikasnija, uz manje utrošenog vremena i veću produktivnost – kao i razvoja proizvoda i usluga sa visokom dodatom vrednošću i izvoznim potencijalom. U tu svrhu, biće stavljena u funkciju Agencija za inovacije i preduzetništvo i osnovan Fond za inovacije, kako bi se podržale inovativne ideje, startapovi, ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D), digitalizacija i primena naprednih tehnologija.
Ojačaće se saradnja između univerziteta, istraživačkih institucija i privatnog sektora radi pretvaranja naučnih znanja u konkretne proizvode i usluge, dok će inovativni preduzetnici dobijati podršku kroz programe inkubacije i akceleracije, mentorstvo, pristup finansijama i povezivanje sa investitorima i međunarodnim tržištima. Posebna pažnja biće posvećena uključivanju žena i devojaka u inovacije i preduzetništvo, kao i naprednijoj integraciji Kosova u evropske programe i mreže za istraživanje i inovacije.
Od oko 18 hiljada stipendija, čija je ukupna vrednost u prethodnom mandatu iznosila oko 20 miliona evra, negde preko 40 odsto bilo je namenjeno za STEM – nauku, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku. I tu je preko 90 odsto pripalo studentkinjama. Kada bih morao da izdvojim gde je bio, da tako kažemo, najveći povrat kapitala u odnosu na ulaganja tokom naše vladavine, to su bile STEM stipendije. Danas 50 odsto studenata na fakultetima, univerzitetima i koledžima Kosova koji studiraju STEM čine devojke i žene, za razliku od proseka u Evropskoj uniji koji iznosi 17 odsto. To je izvanredan povrat. Dakle, ulaganje u znanje i obrazovanje, posebno u nauku, a naročito u devojke i žene, jeste investicija sa najvećim povratom u našoj zemlji.
Poštovani učesnici,
Ova nedelja ima veliki značaj. Svetska nedelja preduzetništva započela je 2008. godine u 77 zemalja, a prošle godine je zabeležila preko 50 hiljada aktivnosti u 200 zemalja. Kosovo joj se pridružilo 2013. godine, zahvaljujući Kosovskom centru za inovacije, koji je još od 2012. godine prvi dom stotinama kosovskih startapova. Večno smo vam zahvalni na ovom radu sa nemerljivim uspehom, bez obzira na brojke koje se pominju.
Ove godine program se proteže od Prištine, preko Mitrovice i Brezovice, sve do trodnevnog hakatona za odbrambenu tehnologiju. I ovo je jedini slučaj kada smo srećni, da to jasno kažemo, kada neko hakuje unutar Ministarstva odbrane.
Možda je neko od vas i danas ovde – sad moram da pogledam kako me gledate – i možda imate ideje koje još nikome niste ispričali. Neko ko je pokušao i nije uspeo, pa se pita da li vredi pokušati ponovo. Ali, nikada nemojte čekati savršen trenutak, jer on ne dolazi – ka njemu se ide, i uprkos njegovoj nesavršenosti postižu se zajednički uspesi. Jer nijedan uspeh nije samo vaš; bez obzira na to što ima svoje autore, protagoniste i potpis, to je uspeh koji se deli sa drugima, jer smo mi ljudi društva i u društvu.
Stoga, poštovani prisutni,
Želim vam da ove nedelje upoznate što više novih ljudi, dobijete nove ideje i nađete partnere sa kojima ćete svakako graditi nešto zajedno. Dakle, konkurenciji pridružite saradnju i nikada ne gubite onu radoznalost da pitate zašto. Pitajte sebe. Pitajte tržište. Pitajte i nas. Mi ćemo se potruditi da vam odgovorimo radom. A ako vam se odgovor ne dopadne, onda uradite ono što preduzetnici rade najbolje: započnite i izgradite nešto još bolje.
Budućnost nesumnjivo ne možemo uvoziti. Stvaramo je ovde, zajedno.
Čestitam vam na organizaciji, radu i doprinosu, i hvala vam na pozivu i pažnji.