Poštovani g. Nura, predsedniče Globalne albanske poslovne mreže,
Poštovani g. Jusaj, predsedniče Kosovsko-nemačko-švajcarske poslovne zajednice,
Poštovani predstavnici centralnih i lokalnih institucija,
Šefovi državnih mehanizama i gradonačelnici,
Dame i gospodo,
Poštovani prijatelji,
Hvala vam puno na ovom pozivu da budem sa vama večeras. Znam da ste došli iz celog sveta, iz Berlina, Ženeve, Helsinkija, ali i iz Dalasa i Dubaija, i okupili ste se da izgradite nove mostove i produbite našu saradnju.
Vi ste iz generacije koja poznaje oba sveta. Izgradili ste život u spoljnom svetu, uglavnom na Zapadu, u Nemačkoj, Švajcarskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i drugim zemljama. Naučili ste jezik, integrisali se i radite prema standardima i disciplini koju ta društva zahtevaju. A ipak, niste zaboravili odakle ste došli.
Naša dijaspora nije statistički fenomen. To je gigantska ekonomska sila. Samo iz Nemačke, kosovska dijaspora je poslala preko 546 miliona evra doznaka. Ako dodamo one iz Švajcarske, Austrije i drugih zemalja, imamo negde oko 1,5 milijardi evra doznaka, pošiljki, u našu zemlju, što je otprilike 1/7 bruto domaćeg proizvoda. To je kapital zarađen napornim radom, uložen sa poverenjem. To je privatni kapital koji finansira domove, obrazovanje, preduzeća. Bez ikakve birokratije, bez ikakvog zvaničnog poziva. To dolazi zbog volje i posvećenosti domovini. Stoga, u ime Vlade Kosova, u ime naše demokratske i parlamentarne Republike, od srca vam se zahvaljujem na ovom nemerljivom doprinosu koji ste dali i dajete.
Ali te doznake su samo početak. Ono što danas ovde vidimo, i što ova konferencija čini vidljivim, jeste da dijaspora, preduzeća i Albanci prelaze iz faze „slanja“ u fazu „gradnje“. Iz faze društvenih aktera za opstanak u fazu ekonomskih faktora za razvoj. A vi ste arhitekte ovog mosta.
Današnje Kosovo više nije Kosovo iz 2000. godine. Poređenja radi, bruto domaći proizvod po glavi stanovnika danas na Kosovu je 6 puta veći nego 2000. godine, prve godine nakon oslobođenja, i 3 puta je veći nego 2008. godine, pre 18 godina kada je proglašena nezavisnost Kosova.
A sada kada govorimo o tome, imamo stabilan ekonomski rast. Oko 4% iz godine u godinu. Poslovni promet, ako ga uporedimo sa prvom prepandemijskom godinom 2019, odnosno pre 6 godina, poslovni promet se udvostručio, dok je u poređenju sa pre 4 godine, korporativni profit povećan za 2 i po puta. I to znamo iz Poreske uprave Kosova gde vidimo kako se doprinos povećava jer se profit povećava.
Ali Kosovo takođe privlači sve više kapitala. Pored udvostručenja izvoza, udvostručene su i strane direktne investicije, iz Švajcarske, Austrije, Nemačke, Turske, Slovenije, Sjedinjenih Američkih Država i drugih. O poverenju se ne govori. Ali se pokazuje svakog dana.
Pravna osnova na Kosovu je jasna: poreski sistem je jednostavan. Porez na dobit preduzeća je samo 10%, a samim tim i porez na dohodak je samo 10%, nema poreza na dividende, nema poreza na sirovine, nema poreza na proizvodne mašine i nema poreza na izvoz. Evro je zvanična valuta, a Zakon o održivim investicijama pojednostavljuje procedure i daje prednost strateškim investicijama.
Pored Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom i CEFTA sporazuma, gde smo već izbacili UNMIK i tu smo kao Kosovo, imamo i EFTA sporazum sa Švajcarskom, Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom koji našim izvoznicima daje pristup važnim evropskim tržištima bez carina, ne samo za izvoz robe već i za izvoz usluga.
Treba napomenuti da će se naša Vlada u predstojećem mandatu prvenstveno fokusirati na železnice. Nema brzog ekonomskog razvoja bez železnica. I imamo u vidu 4 glavne železnice: Prva je železnica Priština-Drač, koja obuhvata segment Đakovica-Skadar i povezuje Suvu luku Priština sa novom lukom Drač, i iz Drača mi kao država imamo 50% našeg uvoza , tako da 50% uvoza Kosova dolazi preko Drača; Druga železnica je ono što se zove Koridor X, od Elez Hana do Kosova Polja, do Mitrovice i do Leška; Onda je železnica koju ćemo izgraditi, a koja povezuje Prizren sa Uroševcem, Gnjilanom i Bujanovcem, ovo je izuzetno važna železnica, a četvrta zbog koje su naši sunarodnici najviše uzbuđeni je moderni železnički segment koji će povezati Međunarodni aerodrom Priština „Adem Jashari“ sa glavnim gradom Republike, Prištinom.
Dakle, sledeći mandat će biti mandat za železnice.
Drugo, brane, stadioni, Brezovica, turistički centar Dukađini. Ukupno oko milijardu evra.
Izgradićemo pet brana na Kosovu jer treba da sakupljamo vodu. Kosovo je kao obrnuti tanjir gde voda brzo otiče iz zemlje. I ovih pet brana imaju završene studije izvodljivosti, to su Kučica u Skenderaju, Polata u Podujevu, Desivojca u Kamenici, Dragaćina u Suvoj Reci i Firaja u Štrpcu. Dakle, pet novih brana, a uradićemo i četiri studije izvodljivosti za ove brane.
20 stadiona za Mediteranske igre i pola milijarde javno-privatnog partnerstva za Brezovicu, kao i za Turistički centar Dukađini.
Imaćemo investiciju od milijardu u vojsku, u odbranu, u bezbednost, gde će vojna industrija biti glavni fokus, a posebno proizvodnja municije u fabrici Jahoč u Đakovici, kao i proizvodnja dronova.
Krajem ove godine imaćemo prve metke „Made in kosova“ za Kosovske bezbednosne snage.
Počećemo sa gasifikacijom lignita. Imamo mnogo uglja, od 10 do 14 milijardi tona. Ali pre nego što uradimo gasifikaciju uglja i pre nego što investiramo u rudnike, 50 miliona evra za skeniranje situacije za radiografiju naše geologije, da bismo saznali koliko smo bogati i gde smo najbogatiji. Dakle, potrebno je da se orijentišemo od gasifikacije lignita, odnosno uglja i posebno ulaganja u rudnike ne samo u Trepči.
I pozivam vas da na ovim konferencijama, pored umrežavanja, budete što konkretniji jedni prema drugima, a takođe i ministarstva Vlade Republike će biti dostupne za svaku vašu potrebu u vezi sa ekonomskom saradnjom, povećanjem trgovinske razmene i ekonomskim investicijama.
Sektor koji je mnogo porastao je sektor informaciono-komunikacionih tehnologija. 6 procenata bruto domaćeg proizvoda. 1500 kompanija sa 20 hiljada inženjera i programera. Dakle, sada moramo da napravimo ekosistem u sektoru i u sledećem mandatu imaćemo sopstvenu digitalnu valutu, kao i Toranj informaciono-komunikacionih tehnologija.
Takođe možete da prenesete deo svog poslovanja u kompanije na Kosovu. To se već dešava i učili smo od vas. Uzmimo računovodstvo, marketing vaših kompanija može se obavljati sa Kosova. I poređenja radi, poljoprivreda čini 7 procenata bruto domaćeg proizvoda, a sektor informaciono-komunikacionih tehnologija 6 procenata.
Videli ste da su čak i prestižne novine poput Blumberga, na primer, pisale o čuvenom bumu Kosova u tom pogledu.
Imaćemo 14 industrijskih parkova sa infrastrukturom pogodnom za preduzeća koja možete proširiti ili čak ponovo otvoriti.
Ulaganje na Kosovu donosi ne samo finansijske koristi, već i unutrašnje zadovoljstvo za svakog od vas koji ulažete u svoju voljenu domovinu.
I za razliku od pre tri decenije, više ne govorimo našim sunarodnicima da se žrtvuju kako bi doprineli, već da ulažu kako bi imali koristi. A posebno je to povezano sa sledećom generacijom, sa vašom decom. Važno je da vaša deca dođu na Kosovo, da rade za institucije na Kosovu, da održavaju i vode privatne poslove i da na taj način druga i treća generacija naše dijaspore budu još više povezane nego prethodne generacije.
Kosovo više nije isto kao što je bilo pre 10 godina i neće biti isto ni 10 godina kasnije.
Kao premijer, pozivam vas sve da budete deo ove velike i zajedničke promene.
Želim vam zdravlje, veći uspeh u budućnosti i računajte na nas.
Hvala Vam.