Posle Prizrenske albanske lige, Manastirski kongres je bio največi istorijski događaj.
Naš nacionalni preporod je najznačajnija kulturna i politička eksplozija devetnaestog veka.
Ona je stvorila snažnu osnovu istorijskoj svesti, bez koje se ne može izvršiti interpretacija prošlosti, shvatnje sadašnjosti i projektovanje budučnosti.
Albanska Prizrenska Liga je bila najviši krov političkog i vojnog organizovanja za zaštitu interesa Albanaca, bila je neumorna delatnost naših renesansih pisaca, onih koji su stvorili kulturni, duhovni i politički duh nacionalnog preporoda.
U nedostatku centralnih institucija , kao posledica vekovne opsade, albanski intelektualci su bili podeljeni po zemljama svuda po svetu, u raznim kulturnim klubovima i udruženjima.
Ali oni su imali jedan cilj, priznavanje identiteta, stvaranje i čuvanje nacionalne savesti.
Stoga, kultura danas i naša civilizacija se ponose imenima koji su u mračnim vekovima kultivisali pisanje na albanskom, prevodeči i štampajuči razne knjige, izdavajuči časopšse i novine, ostavljajuči tragove i značajne znakove , bez kojih bi naša kultura bila siromašna, i sama egzistenija naroda ugrožena.
Petstotina godina pre Manastirskog kongresa albanska kultura je nasilno bila otrgnuta od tokova zapadne civilizacije.
Doživevši vladavinu inostranih administracija, veliki deo naših renesansnih pisaca raspodeljenih po svetu , a i oni koji su delovali u zemlji , nisu prestali sa zalaganjem za političkom i kulturnom emancipacijom svog naroda.
Oni su delovali po raznim kulturnim centrima, koristili su razne azbuke i razne jezičke varijante.
Ali nikad nisu odustali od zalaganja za duhovnim i kulturnim jedinstvom, kao osnovnim činiocem nacionalnog albanskog bića.
Na početku 20 veka , kada se u horizontu nagoveštavao raspad Osmalijskog cartva, u Manastiru su se sakupili intelektualci , publiciste i rodoljubi svetlog duha i uma.
Delegati Kongresa su se sa naučnom objektivnošču a pod svetlom evropske pripadnosti albanske nacije , uz kompromis delatnika , sa angažovanjem s’punim žrtvovanjemintelektualaca i lingvista toga vremena , uzdigli su se iznad fragmentalne logike , iznad provincijalne psihologije, iznad verske pripadnosti, i doneli su odluku od sveopšeg nacionalnog interesa.
Sam život i prozapadnjačka orijentacija kulturnog i političkog albanskog bića je priljubio današnju azbuku, latinsku azbuku albanskog jezika, azbuku zapadnjačke azbuke.
Manastirski kongres ima politički i kulturni značaj sa višedimenzionalnim odrazom. Ali su tu dva glavna dostignuča:
Značajan je istorijski akt koji je institucionalizovao azbuku albanskog jezika.
Predstavlja kulturološki obeležen događaj – jer priljubljuje azbuku zapadnog modela, latinskog jezika, Manastir je glavni grad azbuke albanskog jezika.
Dame i gospodo,
Danas, posle sto godina ponosni smo zbog odluka Manastirskog kongresa.
Ponosni smo tog vizionarskog duha , koje je naše kultuloroško biće identifikovalo tamo gde mu je uvek bilo mesto, istorijsko, geografski , kao naroda sa antičkim poreklom i indoevropskog jezika – vrednosti zapadne kulture.
Azbuka albanskog jezika ima 36 slova. Na tom je kongresu zauzet stav da ova azbuka ima sudbinu , čast i ulogu pisanja i pravljenja albanske istorije , čast doživljavanja pisanja na albanskom.
Milioni reči, rečenica, mišljenja , značajnih akata su napisani i biće napisani sa ovom azbukom.
Sa ovom azbukom se pišu knjige, od BUKVARA do najznačajnijih filozofskih sinteza, pišu se knjige, književnosti, filozofije, psihologije , knjige prirodnih nauka i akademske knjige.
Ovomse azbukom izrađuju službena dokumenta, diplomatska akta, visoki spisi – izrađuje se Ustav i sporazumu o prijateljstvu.
Sa azbukom Manastirskog kongresa je izrađen dokumenat o nezavisnosti Albanije 28. novembra 1912.
Sa azbukom upravo ovog Kongresa je napisana Deklaracija o nezavisnosti kosova 17. februara 2008.
Sa njim je napisana sloboda Kosova. Napisana je istorija Oslobodličake bvojske Kosova , istorija cgrađanskog otpora, istorija oslobađanja Kosova. Sa njim je stvorena alijansa sa naprednim svetom
Sa ovom azbukom , koji proizvodi kulturu tolerancije i prijateljstva sa susednim narodima , svakim se danom sve više priznaje nezavisna i suverena država Kosovo.
S’logikom i modelom ove azbuke je prihvačena i priznata nezavisnost Kosova od strane Republike Makedonije, od njene Vlade i Skupštine, kojom prilikom u ime građana i isntitucija Kosova izražavam priznanje narodu i institucijama Republike Makedonije.
Sa ovom se azbukom piše i sloboda albanaca u Makedoniji.- Sloboda govora, štampe , komuniciranja, nezavisno od nacionalne i verske pripadnosti.
Sa ovom će se azbukom napisati izgradnja dobrih susedskih odnosa u balkanu evropske perspektive.
Sa ovom će se azbukom pisati budučnost naših zemalja, demokratizacija regiona, i otvaranje perspektive za evroatlasnke integracije .
Sa ovom će se azbukom pisati jezik slobode i potovanja jedni drugih.
I na kraju sa ovom azbukom ćemo biti deo naprednog sveta.